France24 pisao je o mogućnostima ako jedan od kandidata za predsjednika SAD-a napusti izbornu utrku.
"Ne vidim da će se to dogoditi, mala je vjerovatnost za takvo nešto. Teško da bi demokratska većina htjela odgoditi izbore", kazala je Capri Cafaro, bivša demokratska članica Senata u Ohio i trenutna profesorica na Američkom Sveučilištu, prenosi Klix.
Kako je istaknula, datum izbora je zakonska kategorija i oni se uvijek održavaju u utorak nakon prvog ponedjeljka u studenom. Oba doma Kongresa i Zastupnički dom u kojem većinu imaju demokrati i Senat u kojem većinu imaju republikanci, morali bi pristati na odgodu.
Čak i za vrijeme Američkog građanskog rata 1864. godine su održani izbori po planu i Abraham Lincoln je osvojio drugi mandat.
Je li moguća zamijena predsjedničkih kandidata?
U slučaju da se bude razmatrala opcija da se predsjednički kandidati zamijene, obje stranke i Republikanska i Demokratska, ako bude potrebno, imaju pravila za to.
U slučaju Republikanske stranke, 186 članova Nacionalnog odbora stranke moglo bi glasovati za izbor Trumpovog zamjenika.
Odbor bi mogao i ponovo sazvati nacionalnu konvenciju s više od 2.500 delegata da izaberu novog kandidata, ali zbog kratkog vremenskog roka, to je vjerovatno neizvodivo.
U oba scenarija bila bi potrebna obična većina.
Kod demokrata, novog kandidata biralo bi blizu 450 članova Nacionalnog odbora stranke.
Ako dođe do zamjene kandidata mala je vjerovatnost da će njegovo ime biti na listiću.
Razlog tome je što su oni već otiskani i više od tri milijuna Amerikanaca je već glasovalo putem pošte.
"Zaista nema dovoljno vremena za ponovno tiskanje glasačkih listića na kojima će pisati Mike Pence ili Kamala Harris", rekla je Capri Cafaro misleći na republikanske i demokratske kandidate za potpredsjednike.
Što je s elektorskim kolegijem?
Iako je riječ o općim izborima, za izbor predsjednika je potrebna apsolutna većina od 538 članova elektorskog kolegija.
U svakoj američkoj saveznoj državi osim dvije, Nebraski i Maineu, kandidat koji dobije većinu glasova birača u državi dobija sve njene elektorske glasove.
Ništa u ustavu ne obvezuje elektore da glasuju za ovog ili onog kandidata, ali Vrhovni sud je u srpnju presudio da bi države mogle kazniti tzv. neposlušne elektore koi ne budu glasovali po volji većine birača.
Članovi elektorskog kolegija okupit će se u svojim državama 14. prosinca i glasovati za predsjednika i potpredsjednika.
U slučaju da kandidat umre ili se povuče prije nego elektori glasaju, stvari bi se mogle zakomplicirati.
Tada se primjenjuju zakoni pojedinih saveznih država, ali svaka stranka mogla bi u teoriju uputiti svoje elektore da glasuju za zamjenskog kandidata.
Kongres će 6. siječnja naredne godine potvrditi rezultate izbora, a pobjednik će preuzeti dužnost predsjednika 20. siječnja.
