Uoči obilježavanja stotinu dana u Bijeloj kući, predsjednik Donald Trump objavio je temeljitu reformu poreznog sustava koju je okarakterizirao kao najveću u povijesti. Predsjednik i njegova administracija novi porezni sustav opisuju kao veliko pojednostavljenje i veliko rezanje poreza, kako za one koji zarađuju malo, tako i za one najbogatije. Stoga nije čudno da su kritičari odmah reagirali i novu poreznu reformu nazvali podilaženjem onim najbogatijima.
200 riječi i 7 brojki No Trumpov tim koji je na reformi poreza radio tvrdi da će samo smanjivanje korporativnog poreza s 35 na 15 posto dati zamah gospodarstvu i potaknuti novi veliki val otvaranja novih radnih mjesta. Zanimljivo je i to da cijeli prijedlog porezne reforme, koji će biti upućen u Kongres, ima samo 200 riječi i ukupno sedam brojki.
Najveća novina je ukidanje sedam poreznih razreda i uvođenje samo tri i to s porezom od 10, 25 i 35 posto. Dosad su se te stope kretale između 10 i 39,6 posto. No ono što nije još nije određeno su razredi, odnosno rasponi primanja za koje će se primjenjivati navedene porezne stope. Još jedna značajna promjena odnosi se na neoporezivi dio dohotka koji je za bračni par do sada bio 12 tisuća dolara godišnje, a ubuduće bi trebao biti 24 tisuće dolara. Iako to izgleda kao značajna promjena za one koji zarađuju najmanje, graditeljski sektor upozorava da to možda i neće biti tako zato što se ukidaju neke lokalne olakšice koje obiteljima značajno olakšavaju kupnju kuće ili stana. Trump u svojoj reformi predviđa ukidanje poreza na nasljeđivanje, ali i specijalnog “alternativnog minimalnog poreza” koji plaćaju određeni vrlo bogati pojedinci i korporacije, jedan od njih bio je i sam Trump. Golemi manjak No ova vrlo atraktivna priča o poreznim olakšicama za sve Amerikance, od najsiromašnijih do najbogatijih, nije potkrijepljena konkretnim podacima o tome koliko će manjka ti reducirani porezi izazvati u federalnom proračunu, ali i to u kojoj će se mjeri zbog porezne reforme povećati javni dug u odnosu na BDP.
No ima već i onih koji su se bacili na matematiku i izračunali da bi Trumpova porezna reforma mogla stvoriti manjak od 3 do 7 tisuća milijardi dolara. Tako odbor za odgovorni federalni proračun procjenjuje da će manjak biti oko 5,5 tisuća milijardi dolara. No upozoravaju da je cijeli taj plan tako maglovit i nedorečen da treba pričekati kako bi se moglo preciznije izračunati koliko će novca ubuduće manjkati u federalnom proračunu. Također mnogi upozoravaju da bi ovakav manjak novca u proračunu mogao značajno podignuti udio duga u BDP-u. Trenutačni udio duga u BDP-u je 89 posto, a Trumpova porezna reforma mogla bi ga podignuti na 111 posto, što bi bilo najviše u američkoj povijesti. Neki analitičari tvrde da je ta razina udjela duga u BDP-u opasno visoka i da bi mogao izazvati nestabilnost zato što, prema njihovu mišljenju, nije realno moguće ostvariti toliki gospodarski rast koji bi financirao manjak i povećani javni dug. Oporbeni demokrati vrlo su oštro kritizirali prijedlog Trumpove porezne reforme optuživši ga da pogoduje najbogatijima.
Reforme
1. Stopa korporativnog poreza sa sadašnjih 35 posto snižava se na 15 posto
2. Umjesto dosadašnjih 7, uvode se 3 porezna razreda s 10, 25 i 30 posto poreza
3. Neoporezivi dio dohotka za bračni par podiže se s 12 na 24 tisuće dolara godišnje
