Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je u četvrtak na prijemu u povodu Dana državnosti njegove zemlje 13. srpnja da suvremena Crna Gora već živi svoj europski život te da s realnim optimizmom gleda u svoju europsku budućnost.
"Za vrlo kratko vrijeme preskočili smo vjekove lutanja po balkanskim stranputicama. Zato nas u ostvarenju naših ciljeva ne smije obeshrabriti kompliciranje procesa na europskoj i globalnoj sceni, niti neke skeptične poruke koje ovih dana dolaze s važnih europskih adresa. Mi s Balkana moramo pokazati Europi da je politika proširenja njena najbolja politika. Učinit ćemo to najuvjerljivije provođenjem reformi, izgradnjom institucija i jačanjem vladavine prava, kao i ljudskih prava i sloboda po europskim mjerilima", rekao je Đukanović.
Dodao je da je europski i euroatlantski smjer "matična odrednica državne politike nove Crne Gore“.
Đukanović je kazao da će, neovisno o tome hoće li politika proširenja biti jedan od prioriteta nove administracije EU-a, Crna Gora nastaviti jačati partnerski odnos s Unijom jer za nju nema "alternative temeljnoj pripadnosti suvremenoj europskoj civilizaciji“.
„Europeizacija crnogorskog društva je naš ključni cilj i stalni zadatak. Taj proces se ne završava samo formalnim članstvom. Dinamiziranje ekonomskog rasta i unapređenje kvalitete života naših građana do europske razine - to je ključni prioritet naše državne politike“, rekao je Đukanović.
On smatra da je pretpostavka za to osnaživanje regionalne stabilnosti i bolje infrastrukturno povezivanje zemalja zapadnog Balkana.
"Time ćemo odgovorno doprinositi i europskoj sigurnosti, u nadi da će nove strukture briselske administracije, dok jača populizam svuda u svijetu, vizionarski osuvremeniti antifašističke temelje na kojima je nastao projekt ujedinjene Europe i tako je učiniti konkurentnom u vremenima novih tehnoloških dostignuća i globalnih previranja u današnjem svijetu“, istaknuo je crnogorski predsjednik.
Crna Gora 13. srpnja slavi kao Dan državnosti u sjećanje na taj dan 1878. kada je na Berlinskom kongresu Crna Gora potvrđena kao neovisna država, te na 13. srpnja 1941. kada je u toj zemlji izbio antifašistički ustanak.
„Berlinskim kongresom 1878. okončana je jedna velika oslobodilačka i državotvorna epoha u crnogorskoj povijesti. Crna Gora je tada potvrđena kao država u punom međunarodnom kapacitetu, i zauzela svoje mjesto u krugu europskih naroda i država toga doba", kazao je Đukanović.
"To mjesto je trajno učvršćeno herojskim podvigom crnogorskog naroda koji je 13. srpnja 1941., prvi u Europi, masovno ustao protiv fašizma i uključio se zajedno s drugim jugoslavenskim narodima u slavnu Narodnooslobodilačku borbu, u kojoj je, vođen velikim idealima, uz velike žrtve, obnovio i svoje nacionalno i državno ime“, zaključio je.
