Zbog debljine životni vijek Hrvata skratit će se za za 3,5 godine, piše u subotu Jutarnji list, navodeći da je prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj Hrvatska zbog pretilosti među 10 najugroženijih država.
Već smo naviknuli da se očekivani životni vijek iz godine u godinu povećava jer medicina daje sve snažniji vjetar u leđa dužem životu. Nitko, zapravo, ne očekuje da bi uzlazni trend mogao krenuti i nizbrdo. No, taj optimizam mogla bi ugroziti epidemija debljine, navodi dnevnik.
Naime, najnovije procjene OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) poprilično su zastrašujuće jer bi prema njima u iduća tri desetljeća životni vijek u nekim zemljama mogao biti kraći čak za četiri godine, a prosječno u 36 zemalja tri godine. U toj priči Hrvatska stoji vrlo loše pa bi, ne učini li se nešto u prevenciji debljine, od 2020. do 2050. očekivani životni vijek Hrvata mogao biti kraći za 3,5 godina.
Trenutačno je ionako niži od prosjeka zemalja EU tri godine i iznosi tek 78 godina. Na ljestvici 36 zemalja Hrvatska je među 10 vodećih u kojima bi životni vijek mogao padati najviše.
Najugroženiji su stanovnici Meksika, za koje je procjena pada životnog vijeka 4,2 godine, a slijede Poljska i Rusija s 3,9, zatim SAD i Madarska s 3,7 te Latvija s 3,6 godina kraćeg života. Hrvati, Čileanci, Česi i Rumunji mogli bi živjeti 3,5 godina kraće zbog viška kilograma. Razlog ovih alarmantnih vijesti je činjenica da debljina značajno povećava rizik za srčano-žilne bolesti, ali i za dijabetes, rak, moždani udar, odnosno bolesti koje su u vrhu uzroka smrtnosti u svijetu.
