Sastanak sedmorke u Bruxellesu je imao posve drukčiji početak nego što je bio njegov završetak, budući da su, doznajemo, predstavnici Europske komisije shvatili da su se političke stranke usuglasile da FBiH bude s 12 umjesto deset izbornih jedinica. Na kraju su stranke vladajuće šestorke s državne razine, uz protivljenje SDA, poduprle načelo po kojemu je FBiH sastavljena od deset izbornih jedinica koje su i ustavne kategorije.

Bez zloporaba

No, prijedlog koji je prezentiran u Bruxellesu u načelu govori o tome da se jedan član Predsjedništva bira iz Republike Srpske, a u Federaciji dvojica, i to posredstvom deset izbornih jedinica. A ovaj sustav koji je razrađen u okviru FBiH uvest će nešto kompliciranije procedure izravnog izbora i s jedne strane otvoriti mogućnost da se na izbore za Predsjedništvo kandidira osoba bez obzira na njegovu nacionalnost, posebno nevezano uz podrijetlo. No, u dokumentu koji je predstavljen u Bruxellesu jedna od ključnih stavki jeste da su smanjene mogućnosti zloporaba na štetu Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda s nametanjem predstavnika u vlasti. Za izbor članova Predsjedništva BiH potrebno je zadovoljiti dva kriterija - izborni rezultat na razini cijelog entiteta, a drugi je pak da na području određenih županija dobije većinsku potporu.

Dva čimbenika

Te dvije činjenice donosit će određeni broj elektora plus premijum elektora zavisno koliko je glasova dobio iz pojedinih županija. U izborne propise će se uvrstiti odredbe po kojima kandidat mora ostvariti pobjedu u trima većinskim hrvatskim, odnosno drugi kandidat u trima većinskim bošnjačkim županijama po rezultatima posljednjeg popisa. A budući da će se novi popis održati u listopadu ove godine, onda će se ti rezultati uzeti u razmatranje. No, to ne sugerira kako će za članove Predsjedništva biti isključivo važni elektorski glasovi županija s većinom jednoga ili drugoga naroda jer će se uzimati u obzir i ukupan broj ostvarenih glasova koji donose elektorske bodove. (Z. Krešić)

Porezna uprava građanima poslala važnu obavijest