Dok su lile obilne zimske i ranoproljetne kiše, a neuređena zemlja čekala obradu i sadnju, tješeći se, znali su hercegovački povrtlari kazati – kad sezona loše krene, obično dobro završi. Kako trenutačno stvari stoje, proizvođačima ranog krumpira, u prvom redu najvećima, želja bi se mogla ispuniti. Krumpir je, unatoč kasnoj sadnji, zbog padalina, dobro rodio, a trenutačno, zahvaljujući otkupu, vlada i konjuktura za koju se povrtlari nadaju da će potrajati.
Preuzimanje povrća
“Povučeni iskustvom iz ranijih godina nismo sjedili i čekali. Zajedno s načelnikom općine Ljubuški Nevenkom Barbarićem početkom godine vodili smo razgovore s odgovorima iz sustava Konzum o temi otkupa. Zbog dogovora putovali smo dva puta u Zagreb i okvirno ugovorili otkup do 1.500 tona ranog krumpira, kao i drugog voća, ali u nešto manjim količinama. Rezultati tog dogovora vidljivi su ovih dana.
Tvrtka Neretva Fructus iz Čapljine, koja je sa sustavom Konzum povezana preko tvrtke Agro Fructus koja vrši otkup u Hrvatskoj, počela je preuzimanje ranog povrća. Dosad je podjelom ambalaže ugovoren otkup oko 400 tona ranog krumpira. Kako ide, moramo kucnuti u drvo”, zadovoljan je, ali i oprezan Miro Ćutuk, predsjednik Udruge poljodjelaca ZH županije. -Cijena? -Za sada povoljna, otkup je počeo po cijeni od 90 feninga, a trenutačno se rani krumpir otkupljuje po cijeni od 75 feninga. Kad bi tako potrajalo desetak dana, onda bi to za proizvođače ranog krumpira bila konačno jedna dobra sezona. Prema našim procjenama, putem otkupa, izvoza u Hrvatsku i preko čapljinske veletržnice do sada je plasirana četvrtina krumpira.
-Urod i kvaliteta? -S obzirom da je sadnja zbog nepovoljnih vremenskih prilika kasnila, urodom možemo biti zadovoljni. Tome je doprinijela činjenica da su sami proizvođači uveli i neke nove sorte, pa je i asortiman poboljšan. Kvaliteta našeg, hercegovačkog ranog krumpira nikad nije bila ni upitna, odgovorno tvrdim da je najbolji u Europi“, podvlači Miro Ćutuk. Inače, predsjednik udruge poljodjelaca Županije zapadno-hercegovačke je i sam veliki proizvođač ranog krumpira.
Pad proizvodnje
“Zasadio sam 3,5 tona sjemena, a očekuje urod od 60 tona. Najveći proizvođači sadili su od 4 do 4,5 tona. Zbog neriješenog otkupa, niskih cijena, skupog repromaterijala posljednjih je godina proizvodnja opadala, međutim, ako uspijemo ove godine pod povoljnim uvjetima završiti sezonu, što podrazumijeva sadašnje cijene još desetak dana, sigurno ćemo zaustaviti pad proizvodnje“, ističe Ćutuk.
