Čak devet banaka orobljeno je u prva tri mjeseca ove godine, čak 800 posto više nego u istome razdoblju lani! Podatak je to koji se može iščitati iz službenih izvještaja Ministarstva unutarnjih poslova, a da je riječ o pomalo zabrinjavajućem trendu svjedoči i to što je cijele prošle godine u Hrvatskoj orobljeno devet banaka, koliko i dosad u 2011.
Neke počinitelje otkrili
Katastrofalnu MUP-ovu statistku spašava podatak da je policija od devet ovogodišnjih razbojstava u bankama razriješila njih pet, a pohvalili su se uhićenjem i počinitelja iz četiri slučaja prijašnjih godina. Zašto su pak učestali napadi na novčarske ustanove, i to one koje bi trebale biti najzaštićenije, jer u pravilu imaju i videonadzor i fizičku zaštitu pitanja su kojima bi se osim policije trebali pozabaviti i stručnjaci za sigurnost. Neki od njih tumače da je problem u manjkavu Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem, koji je donesen 2005., i to poslije krvave pljačke poslovnice Fine u Zvonimirovoj, kada su ubijena dva zaštitara Sokola Marića.
– Osobno smatram da taj zakon treba pooštriti, no za to očito nema volje. Banke bi trebale uložiti dodatan novac u bolje osiguranje, a to ne žele. S druge strane, očito je da se u MUP-u, koji bi trebao biti predlagatelj tog zakona, ne žele zamjeriti bankarskome lobiju. I tako sve ostaje nepromijenjeno i vrti se u začaranom krugu – kaže Željko Cvrtila, magistar kriminalistike, nekadašnji načelnik kriminalističke policije u MUP-u, a sada savjetnik za sigurnost.
Cvrtila upozorava da Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem propisuje da se novčarske ustanove štite protuprovalnim sustavom s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, protuprepadnim sustavom, neprekidnim videonadzorom s mogoćnošću pohranjivanja snimljenih videozapisa te tjelesnom zaštitom.
– U većini banaka zaštitari stoje unutra, nisu čak ni u izdvojenim prostorijama. To nije dobro jer ne može zaštitar osam sati sjediti i buljiti u vrata s uperenim pištoljem, gledajući tko ulazi. Primjer Fine u Zvonimirovoj pokazuje koliko je to loše jer su tu počinitelji zapucali i prije nego što su ušli u banku. Oružje na malom prostoru nikada nije dobro, a kasno je reagirati kada se nešto dogodi. Osobno mislim da bi zaštitari trebali biti izdvojeni u zasebnim prostorijama, stajati iza blindirana stakla te da bi banke trebale imati rolo-vrata koja se blokiraju i imaju videonadzor. Takvom bi se kombinacijom zaštitnih mjera ako ništa a ono bar smanjio broj prepada, a i zaštitili bi se ljudski životi – kaže Cvrtila. Da je njegova teorija ispravna svjedoči i podatak da je od 2005. u prepadima na novčarske ustanove poginulo devet osoba. Da su se svi pridržavali slova zakona, možda je koji od tih života mogao biti spašen.
Štetu broje u milijunima
Bilo kako bilo, razbojstva su očito vrlo unosan posao, jer statistike MUP-a kažu da je u razbojstvima počinjenim od 2001. do 2010. pričinjena ukupna šteta od 205,6 milijuna kuna. Ta se brojka odnosi na sva razbojstva – i ona počinjena u novčarskim ustanovama i ona u privatnim objektima ili prepadima na otvorenom.
Policija inače tvrdi da broj razbojstava iz godine u godine opada te da su brojke između 1100 i 1400 u godini. No u prva tri mjeseca ove godine već je počinjeno 346 razbojstava pa ne treba sumnjati da će i ove godine broj razbojstava ostati u godišnjem policijskom statističkom prosjeku.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
