Stanovništvo je svakodnevno izloženo riziku, faktorima okoliša koji mogu značajno utjecati na zdravlje. Naročito su ugrožena djeca, trudnice, kronični bolesnici i stariji ljudi, jer su pod većim zdravstvenim rizikom zbog zagađenog zraka, vode i zemljišta, kontaminirane hrane, buke, ionizirajućeg zračenja, UV zračenja, i loših stambenih i radnih uvjeta. Na području Federacije ne postoji jedinstven registar vodoopskrbnih objekata, što onemogućava potpuni uvid u sustave vodoopskrbe, kao i donošenje mjera radi poboljšanja vodoopskrbe.
Upitna kvaliteta vode
Javno-zdravstvena kontrola vode za piće nije u potpunosti zadovoljavajuća. U većini individualnih lokalnih objekata vodoopskrbe (bunari, izvori, cisterne, čatrnje), zone sanitarne zaštite nisu definirane, a voda za piće se ne kontrolira na zdravstvenu ispravnost. Neki središnji objekti vodoopskrbe (vodovodi) na području FBiH imaju definiranu samo prvu zonu sanitarne zaštite. Kada se uzme u obzir i zastario način kloriranja u mnogim središnjim objektima vodoopskrbe, jasno je zašto se vodoopskrba smatra jednim od glavnih problema javnog zdravstva. Na području FBiH 73% stanovništva je priključeno na središnji sustav vodoopskrbe gdje se voda uglavnom kontinuirano kontrolira na zdravstvenu ispravnost. Središnji gradski vodovodi predstavljaju najveći dio vodovodne infrastrukture, tj. opskrbljuju pitkom vodom najveći broj stanovnika Sarajevske županije.
Vodom za piće iz lokalnih vodovoda opskrbljuje se oko 9,5 posto stanovnika Sarajevske županije. Fizičko-kemijske i mikrobiološke analize uzoraka vode uzete iz 70 lokalnih vodovoda pokazuju da 21 posto uzoraka ne ispunjava uvjete Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće.
Na području Unsko-sanske, Hercegovačko-neretvanske, Zeničko-dobojske, Tuzlanske te Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske i Posavske županije higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sustav javno-zdravstvene kontrole vode za piće nisu zadovoljavajući. Većina izvorišta središnjih vodovoda ima reguliranu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite, kao i suvremen način kloriranja. Za razliku od njih, u velikom broju lokalnih vodovoda kloriranje se vrši ručno, ili se uopće ne vrši. Mikrobiološka i kemijska onečišćenja hrane čest su uzrok infekcija i trovanja stanovništva.
Alimentarne toksikoinfekcije se nalaze na listi deset vodećih zaraznih oboljenja i na području FBiH. Savjetuje se da vodu kontrolirate nakon velikih padalina i poplava, tijekom sušnih ljetnih mjeseci, ako stanujete u području površinskih rudničkih kopova ili u industrijskim zonama te u slučaju pojave želučanih infekcija epidemijskih razmjera u području u kojem živite. Postojeći broj postaja Federalnog hidrometeorološkog zavoda koje prate kvalitetu zraka nedovoljan je da prezentira pravu sliku o zagađenju na području Federacije. Kontinuirana mjerenja osnovnih zračnih polutanata (sumporni dioksid, čađa i dušični oksidi) vrše županijski zavodi za javno zdravstvo u Sarajevu, Tuzli i Zenici, dok se u ostalim mjestima mjerenja ne vrše zbog nedostatka sofisticirane opreme.
Iz zraka vreba opasnost
Raspoloživa mjesta za odlaganje čvrstog otpada su nedovoljna u usporedbi s količinom proizvedenog otpada. Kao posljedica toga, značajne količine otpada su odložene na nedopuštenim mjestima - pokraj cesta, u riječnim koritima ili napuštenim rudnicima. Ova mjesta predstavljaju opasnost za podzemne vode koje osiguravaju pitku vodu za stanovništvo, a samim time i rizik za ljudsko zdravlje uslijed ispiranja i curenja zagađujući materija. Osim toga, tekuće otpadne tvari se uglavnom bez prethodnog pročišćavanja ispuštaju u rijeke i jezera.
Zavod za javno zdravstvo FBiH kontrolira radioaktivnosti okoliša u okviru monitoringa, na osnovi utvrđenog programa za svaku godinu, a obuhvaća uzorkovanja i mjerenja sadržaja radijskog nuklida u zemlji, riječnoj vodi, vodi za piće, zraku, ljudskoj i stočnoj hrani. Veliku važnost ima sustav praćenja i pravodobnog obavještavanja o eventualnoj radiološkoj kontaminaciji širih razmjera, mjerenjem ambijentalne gama doze na 10 lokacija u BiH.
