Vrijeme će za koji dan kad snijeg okopni, a sunce ugrije pokazati kako su sibirsku ciklonu na jugu Hercegovine preživjeli citrusi i masline. Oni koji su proteklih godina ulagali značajna sredstva s pravo su strahovali kada se živa u termometru na području od Stoca preko Čapljine do Ljubuškog spustila ispod – 10 stupnjeva Celzijevih. Upućeniji kažu da od 1984. kada je jaka zima zaustavila širenje mandarina iz delte u dolinu Neretve, nije bilo hladnije. Ing. Ivan Čuljak iz Čapljine koji proizvodi sadnice citrusa i maslina o mogućim posljedicama kaže:
   „Nemam točne informacije o tome kako je recimo dugo u Čapljini bila temperatura od – 11 stupnjeva, ali to nije krajnja granica izdržljivosti za mandarine koje se preporučuju za ovaj kraj na primjer, sorte unshiu. Ta sorta može izdržati i do – 15, ali da tako niske temperature ne traju duže od nekoliko dana. Što se tiče drugih vrsta iz roda citrus – limuna, naranči…, one su sigurno pretrpjele štete. To će se ogledati u defolijaciji – gubitku lista, a stradat će i izdanci iz treće faze prošlogodišnje prirasta“.
   -Može li se nešto učiniti da štete budu manje?
   -Sad se ne može napraviti ništa, moglo se učiniti tijekom padalina redovitim stresanjem snijega da ne dođe do mehaničkih oštećenja, lomljenja grana i smrzavanja snijega koji je vrlo opasan kad zamrzne na granama i listovima. Kad se poboljšaju vremenski uvjeti treba vidjeti dokle su smrzotine došle i na tim mjestima izvršiti rez sanirati ga voćnim voskom i čekati početak vegetacije.
   -Hoće li se štete odraziti na pojačani trend sadnje mandarina?
   -Ja mislim da ne bi trebale, pogotovu ako su ljudi bili upoznati što saditi, koje vrste i koje sorte. Onaj tko je sadio ranije sorte, koje ranije završavaju vegetaciju, što podrazumijeva i raniju berbu, pa time imaju dovoljno vremena spremne dočekati zimu, ne bi trebao imati šteta. To se prije svega odnosi na rane i srednje rane sorte.
   -Masline?
   -Ni na maslinama ne bi trebalo biti većih oštećenja, jer podnose temperature i do – 15 stupnjeva. Jedino stabla i nasadi u lošijoj kondiciji mogu pretrpjeti određene štete, ali mislim da značajnijih šteta neće biti ako su ljudi pazili što sade. Recimo niske temperature podnose oblica, leccino, pa ascolana koja je za konzumnu upotrebu. To su vodeće sorte s oprašivačima drobnica i pendolino. Ako su ljudi eksperimentirali ne konsultirajući struku, onda je to drugo pitanje“.
   Dakle, štete će u prvom redu ovisiti od pristupa ulagača, ako su konsultirali struku i iskustva iz drugih krajeva mogli bi proći s mehaničkim oštećenjima, u protivnom…

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto