Pad ekonomije u Federaciji BiH od 2,6 posto u ovoj godini zbog pandemije, a koji predviđa Federalni zavod za programiranje razvoja, bit će veliki izazov za domaću ekonomiju koja je ionako u ne baš zahvalnom položaju, no procjene oporavka koji bi trebao početi iduće godine daju stanovitu dozu optimizma, piše Večernji list BiH.
Pretpostavka rasta
FBiH, kao i čitav svijet, ulazi u recesiju u 2020. godini, uslijed koje dolazi do pada domaće i strane potražnje, pada industrijske proizvodnje, naročito izvozno orijentirane prerađivačke industrije, pada realizacije investicija, pada zaposlenosti i osobnih primanja stanovništva. No, dokument okvirnog proračuna Federacije BiH za razdoblje 2021. - 2023. godina projicira kako će iduće godine početi oporavak ekonomije od 2,8 posto, godinu kasnije 3,5 posto te u 2023. 2,6 posto respektivno pod pretpostavkom rasta privatne potrošnje, nastavka započetih i početka novih investicija, oporavka uslužnih i pratećih djelatnosti te veće zaposlenosti, odnosno poboljšanja standarda stanovništva.
Kada je riječ o iznosima koji će biti prikupljeni u federalnu blagajnu, ove godine iznos konsolidiranih javnih prihoda trebao bi biti oko 8 milijardi maraka, no pritom treba uzeti u obzir kako projekcije prvi put sadrže i prihode po osnovi doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Iduće godine očekuje se rast, pa bi prihodi iznosili 8,2 mlrd. KM, godinu kasnije 8,4 milijarde KM i 8,8 milijardi KM u 2023. godini, uz pretpostavku postupnog oporavka ekonomije i pozitivnih kretanja ključnih makroekonomskih parametara. Istodobno, kada je riječ o ukupno planiranoj javnoj potrošnji, uključujući otplate dugova, pozajmljivanje i izdatke za kamate u 2020. godini, ista iznosi 5,5 mlrd. KM, što predstavlja rast od 3,3 milijarde KM u odnosu na izvršenje proračuna Vlade FBiH za 2019. godinu.
Istodobno, iduće godine trebalo bi doći do pada javne potrošnje te se ista predviđa u iznosu od oko 5 milijardi KM ili 22,3% BDP-a FBiH. U 2022. godini javna potrošnja iznosila bi 5,2 milijarde KM ili 22,3% BDP-a FBiH, a u 2023. godini iznos bi trebao biti 5,2 milijarde KM ili 21,7% BDP-a FBiH.
Mjere za stabilnost
Kada je riječ o aktivnostima koje za cilj imaju zadržavanje financijske stabilizacije, Vlada FBiH za 2020. godinu odredila je prioritetne projekte koji će, kako se navodi u dokumentu okvirnog proračuna Federacije BiH za razdoblje 2021. - 2023. godina, osigurati dugoročnu stabilnost zemlje. Prioritetni projekti su daljnje usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a, očuvanje makroekonomske stabilnosti i jačanje fiskalne discipline, strukturne reforme te rad na euroatlantskim integracijama. Vlada FBiH definirala je 17 prioritetnih reformskih mjera za otklanjanje ključnih prepreka za unaprjeđenje stabilnog i održivog rasta i konkurentnosti. Važan čimbenik za održavanje ekonomske likvidnosti je uspostava jamstvenog fonda kod Razvoje banke, čija je namjena osiguranje kreditnih linija gospodarskim subjektima kod komercijalnih banka za osiguranje tekuće likvidnosti. •
