Lijekovi objedinjeni pod nazivom antikolinergici blokiraju neurotransmiter acetilkolin, a njihove česte nuspojave su pospanost, konstipacija i suha usta, stoji u studiji objavljenoj u ponedjeljak.
Sličnu studiju prije četiri godine proveli su u SAD-u te na uzorku od 3434 ispitanika dokazali kako je rizik od pojave demencije viši kod ispitanika starije životne dobi. Utvrdili su dodatno da je veza između pojave demencije i dugoročnog uzimanja antikolinergika izraženija kod pacijenata koji su se liječili više od tri godine, piše 24sata.hr.
Britanska studija trajala je deset godina, a pratili su dnevnu izloženost lijekovima kroz 1095 doza u danu te rezultate usporedili sa ljudima koji nisu uzimali nikakve lijekove. Imali su 284.343 odrasla ispitanika u Velikoj Britaniji. Ispitanici su imali 55 i više godina, a prema receptima koje su im propisivali liječnici ispitanici su najviše koristili antidepresive, lijekove protiv vrtoglavice, mučnine i povraćanja te lijekove kod poremećaja mokrenja, tzv. antimuskarinike.
Podaci su zabilježeni na QResearchu, platformi za objavljivanje medicinskih podataka, a od ukupnog broja 58.769 ispitanika oboljelo je od demencije.
- Studija je važna jer osnažuje rastući broj dokaza koji ukazuju da dugoročno uzimanje antikolinergika možemo povezati sa rizikom od razvoja demencije - ustvrdila je voditeljica istraživanja, prof. Carol Coupland sa Sveučilišta u Nottinghamu.
- Također, dodatno se ističe koji su antikolinergici najrizičniji. To je važna informacija za liječnike kako bi znali u kojim situacijama propisati lijek, a kada ipak ne, istaknula je dodajući kako je ipak riječ samo o opservacijskoj studiji te da bi za konkretnije zaključke trebalo provesti dodatna istraživanja. Kazala je kako ljudi koji već uzimaju takve lijekove ne smiju prestati s njihovom primjenom bez konzultacija sa svojim liječnikom.
Znanstvenici nisu pronašli vezu između antihistaminika, lijekova za opuštanje mišića, gastrointestinalnih antispazmodika, lijekova protiv aritmije te pojave demencije. Studija ima ograničenja u smislu da pojedini pacijenti možda nisu uzeli propisanu terapiju prema uputama, pa znanstvenici možda nisu imali točne podatke o dozama. Ističu i kako su otkrili samo povezanost antikolinergika i rizika od demencije, ali ne i uzročno posljedičnu vezu.
- Ipak, ako je ta povezanost uzročno posljedična, postoji mogućnost da je više od 10 posto dijagnoza demencije utemeljeno na izloženosti pacijenata antikolinergicima. Samo u Velikoj Britaniji to bi značilo da se godišnje javlja od 20.000 do 209.000 novih pacijenata s demencijom - istaknuli su.
Tvrde i kako bi prestanak propisivanja tih lijekova doveo do pogoršanja simptoma depresije, inkontinencije ili bolova te povećanim pritiskom na zdravstveni sustav.
- Bez konkretnih dokaza o uzročno posljedičnoj vezi, sljedeći je korak dodatno istraživanje antikolinergika u starijoj populaciji i njihov utjecaj na kognitivne funkcije, kontrolu simptoma, kvalitetu života i zdravlja. Stoga je istraživanja prestanka propisivanja tih lijekova prioritetno - istaknuli su autori studije.
Američki neurolog dr. Douglas Scharre za CNN je ustvrdio kako se već otprije zna za vezu tih lijekova s pojavom demencije, ali nova studija pratila je ispitanike kroz najduži vremenski period do sada, kroz cijelo desetljeće.
- Puno sam vremena proveo na gerijatrijskim odjelima i bavio se skidanjem pacijenata s lijekova, uglavnom upravo antikolinergika. Za mnoge od njih postoje adekvatne zamjene koje nemaju takav učinak. Neki od lijekova na listi ovih znanstvenika su vrlo važni za pacijente koji imaju napadaje ili pate od psihoza, tako da je onda riječ o debati oko važnosti rizika u odnosu na posljedicu. Zato bi pacijenti o lijekovima trebali razgovarati sa svojim liječnicima - zaključio je Scharre.
