Sudionici 25. sesije Igmanske inicijative, koja je završena večeras u Sarajevu, suglasni su da je u kontekstu pune provedbe Daytonskog sporazuma i obveza koje stoje pred BiH nakon aktiviranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), neophodno insistirati na punoj odgovornosti svih aktera političkog života spram preuzetih obveza, te napuštanju prakse po principu "sve ćemo potpisati, ali ništa nećemo izvršavati“.
Ovo je Feni potvrdio kopredsjednik Igmanske inicijative za BiH Vehid Šehić, podsjećajući da je 25. sesija posvećena temi "Dayton i regija – 20 godina kasnije – daljnje perspektive zapadnog Balkana", te da je u prvom dijelu analiziran stupanj (ne)implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma, a da su u fokusu drugog dijela sesije bili sigurnosni izazovi u regiji i na globalnom planu, te različiti aspekti aktualne migrantske krize.
Sa skupa je upućen apel susjednim zemljama da istinski, iskreno i na konkretan način pomognu političkoj i ekonomskoj stabilizaciji Bosne i Hercegovine, u duhu razvijanja suradnje, partnerstva i prijateljskih odnosa s prvim susjedima - Hrvatskom, koja je članica Europske unije, Srbijom koja otvara poglavlja iz europskog integracijskog procesa i Crnom Gorom koja je dobila poziv za članstvo u NATO-u.
Šehić potcrtava da su, kada se radi o BiH, sigurnosni aspekti u vrhu prioriteta, te kako je jedna od preporuka sesije Igmanske inicijative - da je neophodan zajednički angažman u borbi protiv terorizma, ekstremizma i svakog vida radikalizma, svjesni činjenice da aktualna kriza jača ulogu desnice na političkoj sceni.
Nadalje, izražena je želja da Bruxelles ima daleko aktivniju poziciju kada se radi ispunjavanju kriterija koji su pred bh. vlastima na putu ka članstvu u EU.
Sudionici sesije razmatrali su i pitanja u vezi s izazovima na regionalnoj razini, odnosno potrebi kreiranja okruženja koje će jamčiti bolju budućnost za sve zemlje zapadnog Balkana, a kako bi ova regija kojem se, nerijetko, pridodaju pežorativna značenja, u najskorije vrijeme postala prosperitetan dio europske obitelji.
Bilo je riječi i o problemima koji se tiču svojevrsne demografske krize koja u prvom redu pogađa BiH i njene susjede, a što se manifestira odlaskom mladih ljudi s ovih prostora.
Jedan od zaključaka tiče se i uloge medija, koji vlastitim profesionalnim i objektivnim angažmanom mogu doprinijeti širenju pozitivne energije unutar BiH i u regionalnim okvirima, afirmirajući istinske vrijednosti suradnje i zajedništva, fokusirajući se na pozitivne primjere u borbi protiv stereotipa, predrasuda i ksenofobičnih politika.
Zaključke i preporuke Igmanske inicijative, regionalne koalicije nevladinih organizacija, formirane u studeom 2000. godine, podržali su parlamentarci iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, koji su prisustvovali zasjedanju u glavnom gradu BiH, jalja Fena.
Preporuke s 25. sesije Igmanske inicijative bit će dostavljene nadležnim institucijama vlasti u BiH i institucijama susjednih zemalja, kao i predstavnicima međunarodne zajednice, koji su snažno involvirani u reformske procese i događaje u BiH.
Cilj projekata, za čiju se realizaciju zalažu predstavnici Igmanske inicijative, jeste pomirenje, normalizacija odnosa i jačanje suradnje, partnerstva i dobrosusjedstva u oblastima - politike, ekonomije i kulture između zemalja zapadnog Balkana, kao i uvođenje europskih standarda u cijeloj regiji radi njegovog bržeg uključivanja u euroatlantske integracije.
