Po prvi put u novijoj povijesti Europske unije godina je završila bez donošenja zaključka Europskog vijeća o proširenju, odnosno o europskoj perspektivi zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo.
Šefovi država i vlada te ministri vanjskih poslova održali su tijekom prosinca odvojene sastanke. Tradicionalno, svakog prosinca lideri zemalja članica razmatraju napredak zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja. Tada donesu i zaključak koji se, uglavnom, podudara za zaključcima Europske komisije iznesenim ranije u izvješćima o napretku.
Godina 2016. ostat će, prema ocjeni dobro upućenog briselskog portala EUinside, kao "kraj procesa proširenja kakvog smo do sad poznavali". Kao razlog navodi posljednji razvoj događaja, posebno pogoršanje odnosa između Bruxellesa i Ankare, uz ocjenu da je EU izgubila svoju transformacijsku moć, odnosno sve više se ispostavlja da EU ne može više odigrati ulogu u tranziciji zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja prema demokraciji i tržišnoj ekonomiji, piše Faktor.
No, to nije nešto novo i traje već godinama. Nakon posljednjeg velikog proširenja 2007. godine, kad su se EU pridružile nespremna Rumunija i Bugarska, proces proširenja je praktično stao. Hrvatska se, ocjenjuje EUinside, u posljednjem trenutku "ušuljala" 2013. godine, a već tad je temperatura procesa proširenja bila oko nule.
Što se tiče Turske, otvaranje pregovaračkih poglavlja je zamrznuto zbog neslaganja oko Kipra, ali i zbog neslaganja unutar EU-a o tome ima li ta zemlja budućnost u kršćanskoj Europi, navodi otvoreno EUinside. Makedonija je isto tako deset godina na ledu zbog veta Grčke, ali i problema s Bugarskom.
Dok je prošlu Europsku komisiju vodio Portugalac Jose Manuel Barroso, a komesar za proširenje bio Čeh Štefan Füle uspjeh je bio simboličan. Sva izvješća o napretku bila su identična, a najčešća fraza bila je "ograničeni napredak" što je bio sinonim za "nema napretka", posebno u najvažnijim područjima – javna uprava, pravosuđe, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, pitanja manjina i ljudskih prava.
Iako je Füle pokušavao ubaciti "svježu krv" u proces proširenja, Evropska komisija nije bila spremna na radikalnije korake, a zemljama članicama to nije bilo na “agendi”, budući da su glavna pitanja tog njihovog dnevnog reda bila dužnička, potom izbjeglička/migrantska kriza, a danas nekoliko geopolitičkih kriza.
Barrosov nasljednik Luksemburžanin Jean-Claude Juncker jasno je rekao da u njegovom mandatu, od 2014. do 2019. godine, neće biti novog proširenja. Portfelj "komesara za proširenje" je transformiran u portfelj komesara koji je "zadužen i za pitanje pregovora o proširenju".
Komesar Johannes Hahn u posljednjim izvješćima o napretku koristi mnogo oštriji jezik, a probleme naziva pravim imenom, čak iako je pola stvarne slike zamagljeno, piše EUinside.
Novina je u izvješćima da su sve zemlje Zapadnog Balkana ocijenjene kao "zarobljene zemlje" pri čemu se podrazumijeva da "kompanije, institucije i utjecajni pojedinci koriste nelegalne prakse kako bi proširili utjecaj i oblikovali politike za svoj vlastiti interes". Druga novina je i da je jasno rečeno da je "deklarirana volja za borbu protiv korupcije bez ikakvih konkretnih rezultata".
"Pritisak na sudstvo i tužiteljstvo" je zajednička karakteristika zemalja regije. Ionako slaba sloboda medija je u nekim zemljama ocijenjena je još lošijom. Uloga parlamenata je minorizirana, a česti su i bojkoti njihovih sjednica, navodi Europska komisija.
Što se tiče tradicionalne zajedničke izjave o proširenju, EUinside navodi da je glavni razlog za zamrzavanje procesa proširenja stav oko Turske. Na Vijeću za opće poslove, dok su se pripremali zaključci, Austrija je blokirala njihovo usvajanje jer je inzistirala na tome da pregovori sa Ankarom budu zamrznuti.
Jedino je slovački ministar vanjskih poslova (i bivši visoki predstavnik u BiH) Miroslav Lajčak, čija je zemlja predsjedavala Vijećem ministara EU-a u drugoj polovini 2016. godine, izrazio razočaranost. I on je tom prilikom naglasio da "proces proširenja nije darivanje zemalja kandidata već stvaran, težak i kredibilan rad na dobrobit obje strane".
Zamjenica bugarskog premijera Meglena Kuneva jedna je od rijetkih koja je poslije tog sastanka stala pred novinare, a tom prilikom je izjavila da je to bila “najdramatičnija sjednica Vijeća kojoj je prisustvovala”.
Bosna i Hercegovina
Što se tiče Bosne i Hercegovine, godina iza nas je bila "turbulentna". BiH je predala zahtjev za članstvo u EU-u u februaru, a Europsko vijeće je odobrilo pokretanje tehničkog dijela koji se tiče pripreme mišljenja o tom zahtjevu.
Situacija u zemlji je, prema ocjenama Europske komisije, "ekstremno delikatna" posebno nakon neustavnog referenduma u RS-u. EU primjećuje i nazadovanje u FBiH nakon donošenja zakona o javnoj službu za koji ocjenjuje da povećava rizik od politizacije službe. Kao još jedan problem Europska komisija podvlači politički motivirane prijetnje pravosudnom sustavu od pojedinih političara.
Što se tiče organiziranog kriminala, Europska komisija naglašava da su se "organizirane kriminalne skupine infiltrirale u politički, pravni i ekonomski sustav". Europsko vijeće dalje zahtjeva da kod izrade mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU-u Europska komisija "uzme u obzir" i provedbu odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH".
Srbija
Srbija ima iste probleme kao i Crna Gora. Za tu zemlju se navodi da ima važno geostrateško značenje, a EUinsider ju uspoređuje sa Dr. Jekyllom and Mr. Hydeom, budući da čas “hoda” s EU-om pod jednom rukom, a čas sa Rusijom pod drugom.
Korupcija i gušenje slobode medija beznačajni su u odnosu na probleme koje ima sa Hrvatskom kao članicom EU-a koja blokira otvaranje pregovaračkih poglavlja. Dodatne primjedbe oko Srbije imaju i Bugari.
Slovačko predsjedništvo EU-om na kraju je izdalo i priopćenje u kojem se od Srbije traži da ne diskriminira manjine, posebno u sferi obrazovanja, manjinskih jezika, pristupa medijima i da poštuje njihova religijska prava. Srbija je upozorena i da mora surađivati s Haškim tribunalom.
Srbiji je poručeno i da mora uskladiti svoju sa vanjskom politikom EU-a, što je eufemizam za uvođenje sankcija Rusiji, što se sigurno neće uskoro dogoditi. Šefa Delegacije EU-a u Beogradu Michaela Davenporta opozicija je prošle godine spriječila da u Skupštini Srbije predstavi Izvještaj EU-a o napretku.
Crna Gora
EUinsider navodi da je Crna Gora najmanje problematična zemlja, iako se i ona prošle godine suočila s geopolitičkim izazovima. Kao glavni problem navedena je korupcija i neprimjena Krivičnog zakona. Kao drugi ključni problem navedena je nesloboda medija, fizički i drugi napadi na novinare i njihovo neprocesuiranje.
Makedonija
Za Makedoniju se navodi da se nalazi u najvećoj političkoj krizi od sukoba Makedonaca i Albanaca 2001. godine. Međuetnička situacija je krhka, u zemlji nedostaje političke kulture i spremnosti na postizanje kompromisa, nikakvi koraci nisu napravljeni prema uspostavljanju tržišne ekonomije, navela je Europska komisija. Istovremeno, unutar EU-a imamo blokadu Grčke zbog spora oko imena, ali i brojne primjedbe Bugarske.
Problemi na Kosovu su isti kao i drugdje u regiji – političko uplitanje u pravosuđe, institucije i agencije, politička polarizacija, raširena korupcija i propast parlamentarizma.
Albanija
Procesom proširenja najviše su razočarani u Albaniji koja čeka na početak pregovora i otvaranje pregovaračkih poglavlja. Glavne zamjerke Evuropske komisije odnose se na borbu protiv organiziranog kriminala i neprovođenje financjskih istraga organiziranih kriminalnih skupina. Poseban problem su tisuće lažnih azilanata koji dolaze u EU iz te zemlje.
Za sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje zajednički su i pad nataliteta, odlazak mladih ljudi, niska izdvajanja za školstvo, rano napuštanje obrazovnog sustava, a među problemima se ističe i pad euforije među stanovništvom i političarima u tim zemljama oko pridruženja EU-u.
Ono što, prema ocjeni analitičara EUinside, EU treba je promjena narativa i pristupa spomenutim zemljama i pokretanje novog procesa tranformacije, al prije svega EU se mora prva početi transformirati.
