Da se čine dodatni pritisci međunarodne zajednice angažirane oko BiH da se izmijeni Izborni zakon, svjedoči posljednjih dana više dužnosnika i medija, a vodeći politički predstavnici tajanstveno najavljuju nastavak razgovora od kojih se očekuje postizanje dogovora kako bi izbori predviđeni za sljedeću godinu bili legalni, a rezultati provedivi, piše Večernji list BiH. Nakon posljednjih izbora 2018. godine, Središnje izborno povjerenstvo BiH preuzelo je ulogu zakonodavca i tumača nepostojećih odredbi Izbornog zakona, federalnog Ustava, ali i presuda Ustavnoga suda. Uz to sve, ne postoji uopće zakonski okvir kako bi se predstavnici manjina mogli kandidirati i biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda.
Posljednja poluga Hrvata
Po riječima suca Europskog suda za ljudska prava Farisa Vehabovića, BiH riskira biti izbačena iz Vijeća Europe ako do kraja godine ne izmijeni Izborni zakon kako bi se provele presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Dakako, Vehabović je, očekivano, nastavio kako presude Suda u Strasbourgu sugeriraju da su “konstitutivni narodi” u Ustav BiH ubačeni kao nužno zlo te da u svim budućim reformama treba težiti ostvarivanju isključivo građanskih prava. Zanimljivo je, međutim, reći kako se rasprava oko budućih reformi u BiH svodi na pokušaje zadržavanja sadašnje daytonske arhitekture i njezina ustavnog i stvarnog duha. I isključivo su zagovornici “građanskoga” modela stranke i prateća loigistika čije je sjedište u Sarajevu. Upravo se te projekcije posve isprepliću s viđenjem bh. stranaka koje su isključivo bošnjačke provenijencije. To, u biti, znači dominaciju većine. I to ponajprije u FBiH, u kojoj Hrvati imaju djelomičnu autonomiju kroz županije, ali i krajnje ograničen utjecaj na entitetsku razinu. Kako bi posve omogućili da Hrvati izgube i posljednje poluge vlasti u Federaciji BiH, bošnjačke, ali i kvazigrađanske stranke inzistiraju na slabljenju uloge Doma naroda FBiH. To je jedina institucija u lancu, ako se pak ne izigra izbor legitimnih političkih predstavnika, koja Hrvatima jamči da ih Bošnjaci ne mogu posve izbaciti iz vlasti. U sadašnjoj situaciji, uz manjine koje se ne mogu kandidirati za vodeće pozicije, u Izbornom zakonu ne postoje ni odredbe koje definiraju način, odnosno formulu za raspodjelu mandata za izbor izaslanika u Dom naroda. U slučaju pak nepostizanja dogovora o izmjenama Izbornog zakona, a čemu se kao ozbiljnoj “alternativi” raduju bošnjačke stranke, posve je sigurno kako hrvatska strana ne bi prihvatila bilo kakvu “presudu” probošnjačkog Središnjeg izbornog povjerenstva, koje je izabrano mimo procedura. Ta činjenica zapravo sugerira kako je prva opcija bošnjačkih stranaka ipak propast bilo kakvog dogovora kako bi onda do kraja oslabile hrvatsku stranu.
Ugrožene manjine i Hrvati
No, međunarodni diplomati, po medijskim navodima, otvoreno su upozorili političare u BiH kako bi to značilo da se izbori neće održati. U prvome planu je ukidanje diskriminacije manjina kojima je onemogućeno jedno od temeljnih političkih prava, a s druge strane, posve sigurno nastoji se očuvati stabilnost zemlje koja bi bila ozbiljno narušena u slučaju da se omogući majorizacija manje brojnih Hrvata. To bi, u biti, vodilo daljnjem destabiliziranju FBiH i njezinoj blokadi te posve legitimiralo stajališta srpske strane o odcjepljenju od BiH, što je godinama temeljna politička agenda.
