Deset godina od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju susjedna BiH, prvenstveno zahvaljujući naporima hrvatskih vlasti, autoritetu u europskim institucijama, kao i odgovornoj ulozi prema državi s kojom dijeli tisuću kilometara granice, na povijesnoj je prekretnici te je nikada bliže pragu ulaska u kuću velike europske obitelji suvremenih demokratski društava.
Lobiranje
Posljedice ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a onda i aktivnog rada u institucijama - od Europske komisije, Europskog vijeća, Vijeća EU-a pa do Europskog parlamenta - osjete se na svim poljima, od gospodarstva do političke pozicije BiH, a kulminirale su u prosincu prošle godine, kada je Europsko vijeće, u najvećoj mjeri zahvaljujući lobiranju RH, dodijelilo status kandidata za BiH, piše portal Večernjeg lista BiH. Refleksije toga događaja unijele su prijeko potrebnu pozitivnu energiju u bh. društvo, ali i na političku scenu, a što je dovelo i do promjena u načinu sastavljanja koalicijskih vlasti koje u svojem fokusu imaju programsku osnovu djelovanja s precizno razrađenim ekonomskim i političkim reformama, kao i onima koje se tiču usvajanja europske pravne stečevine.
No, godinama prije toga Hrvatska je bila najaktivniji odvjetnik BiH pred europskim institucijama te je konstantno lobirala za prepoznavanje značaja BiH kao zemlje o čijoj stabilnosti ovisi stabilnost cijelog jugoistoka Europe. Hrvatska je kroz institucije Europske unije, kao punopravna članica, radila i radi aktivno na naglašavanju potreba ubrzanja ispunjavanja obveza koje stoje pred BiH, među ostalim i onih koje se tiču političke stabilnosti, odnosno potrebe za poštivanjem ustavnih načela na kojima počiva BiH kao multinacionalna zemlja, a u prvom redu konstitutivnosti. Zahvaljujući snazi Hrvatske u EU, kao i lobiranju vlasti RH, u Strateški kompas EU-a, dokument koji je osnova europske vanjske politike, ušla je i odrednica o konstitutivnosti, pa se tako navodi kako je važno podržati suverenitet, jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost BiH na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda sadržanih u Ustavu BiH, kao i proces reformi na njezinu putu prema Europi.
Hrvatska će kroz svoj glas u EU i u razdoblju koje je pred nama biti ključni saveznik BiH, osobito kada govorimo o prenošenju vrijednih iskustava u procesu usvajanja europske pravne stečevine, a što će dovesti do ubrzanja pregovora o poglavljima jednom kada na red dođe početak službenih pregovora BiH i Unije, piše portal Večernjeg lista BiH.
Gospodarski projekti
S druge strane, gospodarske prednosti ulaska Hrvatske u EU i više su nego vidljive kada govorimo o vanjskoj trgovini. Hrvatska je svojevrsna ulaznica brojnim poduzećima iz BiH na ogromno tržište Europske unije na kojemu živi 447 milijuna ljudi, a pritom i aktivno radi na naglašavanju potrebe strukturnih reformi unutar BiH kako bi zemlja učinkovito koristila IPA mehanizam (sada vrijedan 14 milijardi eura). Hrvatska svojim ugledom u EU aktivno lobira i za uključenost BiH u programe prekogranične suradnje. Samo jedan od njih je Interreg VI-A IPA programa Hrvatska - BiH - Crna Gora 2021. - 2027., a koji ima ukupni proračun od 117,600.000 eura, koji su dostupni iz Europskog fonda za regionalni razvoj i fonda IPA III. Vanjskotrgovinska razmjena prošle je godine dosegnula povijesnih 8 milijardi KM, a u tom iznosu rastao je i izvoz iz BiH, i to na rekordnu razinu od 2,6 milijardi KM, što je više za 700 mil. KM u odnosu na 2021. Hrvatska sve više investira u BiH, bilo da je riječ o otvaranju proizvodnih pogona kompanija bilo da je riječ o financiranju programa i projekata Hrvata u BiH, a od čije realizacije korist imaju svi unutar zemlje. Uz činjenicu da Hrvatska iz sredstava za europsku teritorijalnu suradnju povećava iznose od kojih korist ima BiH, a osobito njezine lokalne zajednice, jasno je da je deset godina članstva u EU donijelo značajne pogodnosti stanovništvu s obiju strana granice.
