Nakon pet godina Bosna i Hercegovina konačno ima Poslovnik o radu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Europskog parlamenta, najkraći je sažetak vijesti koja nije dobila dovoljno pozornosti u domaćem medijskom prostoru, no koja itekako ima dalekosežne pozitivne posljedice na europski put zemlje, piše Večernji list BiH.
Važnost koraka
Brojne političke krize, kao i ona ekonomska prouzročena pandemijom, skrenule su pozornost s nastavka ispunjavanja obveza na europskom putu, no u sjeni medijskih reflektora ipak se radilo, a dokaz je činjenica da će Parlament BiH i Europski parlament konačno moći u sinergiji raditi na brojim pitanjima od interesa svih naroda i građana ove zemlje. Radi se o jednom od 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije za BiH, a njegovom provedbom BiH je napravila mali, ali izuzetno bitan korak k dobivanju statusa kandidata za punopravno članstvo u EU.
Predsjedatelj Nebojša Radmanović objasnio je ključne dijelove usvojenog Poslovnika, kazavši kako Ured, koji se sastoji od predsjednika i dva potpredsjednika iz Parlamenta BiH, ovoga Odbora, i tako isto iz Europskog, konsenzusom donosi odluke. “Na amandmane se može djelovati i tu je bio prijedlog da bude natpolovičnom većinom. Mi smo ipak došli do toga, to smo usvojili poslije toliko godina, da dvotrećinskom većinom o tome odlučujemo”, naveo je Radmanović, dodajući da je to dobro za sve u BiH, čak i za one koji misle da se “jednostavnom većinom trebamo preglasavati”. Zamjenik predsjedatelja Odbora Nikola Lovrinović ističe da je poslovnik trebalo davno usvojiti, objašnjavajući kako sada novi sastav Izaslanstva uime Europskog parlamenta mora biti na ovome glasu.
“Mislim da hoće. Ovo što smo mi prihvatili, moramo na zajedničkoj sjednici Izaslanstva zajedno potvrditi i onda početi raditi po tom poslovniku”, kazao je Lovrinović te izrazio nadu da će to tako i biti. O koliko se značajnom postignuću radi, svjedoče i ocjene Europske komisije, koja je upravo zamjerala Bosni i Hercegovini nefunkcioniranje ovoga Odbora. Tako se u mišljenju Europske komisije upozoravalo kako Bosna i Hercegovina mora osigurati funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje te izraditi državni program za usvajanje acquisa EU-a, a sve da bi ispunila svoje pravne obveze po sporazumu. Upravo zbog toga parlamentarna dimenzija SSP-a nije funkcionirala pravilno. Inače, suradnja među zakonodavnim skupštinama te njihovi kapaciteti za procjenu zakonodavstva u odnosu na acquis EU-a su slabi i također bi trebali biti značajno poboljšani, po potrebi kroz udruživanje resursa u cijeloj zemlji.
Upravljanje
Važan je i Mehanizam koordinacije, pa je tako Europska komisija objasnila kako nedostaju učinkovite koordinacijske strukture za upravljanje 14 vlada u zemlji. Kao posljedica toga, naglašeno je, BiH se suočava sa značajnim izazovima u provođenju i primjeni zakonodavstva koji proizlaze iz ciljeva integracije u EU. Bosna i Hercegovina nema državni program za usvajanje acquisa, a isti je zakonska obveza prema SSP-u i od iznimnoga je značaja za planiranje i pojednostavljenje procesa usklađivanja zakonodavstva EU-a u cijeloj zemlji. Nadalje, vlastima u BiH potrebni su značajni i održivi napori da bi zemlja mogla preuzeti obveze koje proistječu iz članstva u EU. Ipak, vrlo važan korak koji je napravljen otvara prostor prijeko potrebnom optimizmu. •
