Bosna i Hercegovina je, prema podacima Europskog statističkog ureda (Eurostat), pri dnu liste europskih zemalja po produktivnosti rada, a pritom produktivnost bh. radnika iz godine u godinu opada.
Gospodarski i ekonomski stručnjaci u razgovoru za Nezavisne novine objašnjavaju da bez tehnološkog razvoja i ulaganja u stručni kadar nema ni rasta produktivnosti.
U Eurostatovim podacima rađenim od 2011. do 2017. godine, produktivnost je predstavljena kao dodatna vrijednost uz faktorske troškova podijeljene s brojem zaposlenih, i to u omjeru predstavljenom uglavnom u tisućama eura po zaposlenoj osobi.
Na ovoj listi, u većini od 12 kategorija prema kojima je pravljena statistika, BiH se rame uz rame s Bugarskom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom nalazi na samom dnu po produktivnosti.
Tako je, prema ovim podacima, bh. radnik u sektoru administracije i poslovima u oblasti podrške tijekom 2017. godine osigura tek 9.100 eura, dok je taj broj u Hrvatskoj 14.500 eura, a u razvijenim zapadnim zemljama se kreće u prosjeku oko 30.000 eura. Najveći je u Irskoj, gdje jedan radnik godišnje osigura 119.000 eura.
U ovoj oblasti BiH nije najgora, ispod je Srbija s 8.500 eura, Bugarska s 8.400 i Sjeverna Makedonija sa 6.500 eura godišnje.
U oblasti profesionalne, znanstvene i tehničke aktivnosti produktivnost bh. radnika je tijekom 2017. godine bila 14.500 eura, a ispod BiH je na listi Srbija s 12.300 eura i Sjeverna Makedonija s 10.300 eura, dok je taj broj u Švicarskoj najveći i iznosi 145.000 eura.
Veliki jaz između BiH i Islanda evidentiran je u oblasti nekretnina, jer je bh. radnik 2017. godine osigurao tek 24.700 eura, a u istom razdoblju radnik na Islandu je osigurao 353.100 eura.
Radnik u BiH u oblasti informacija i komunikacija 2017. godine je privredio 30.000 eura, dok je radnik u Irskoj baveći se istom djelatnošću u istom periodu privredio 285.700 eura.
U oblasti struje i plina primjetna je velika razlika između zemalja regije, uključujući i BiH i zapadnoeuropskih zemalja. Dok jedan bh. radnik zaradi 30.300 eura, njegov kolega u Norveškoj zaradi 472.200 Eura. Lošija situacija je u rudarstvu, gdje je bh. građanin 2017. godine privredio 18.500 eura, dok je građanin Norveške za isto vrijeme privredio 934.800 eura.
Također, produktivnost bh. radnika koji se bavi veleprodajom i maloprodajom godišnje je 13.900 eura, radnika u Srbiji u istoj oblasti 12.200 eura, a onog u Sjevernoj Makedoniji tek 10.000 eura, dok za isti posao u Švicarskoj radnik privredi 163.000 eura.
Saša Trivić, predsjednik Udruge poslodavaca RS, rekao je da ovakvi podaci ne iznenađuju, jer svo gospodarstvo BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije još leži na tehnološkom razvoju Jugoslavije i to je razlog niske produktivnosti.
"Bez ozbiljnih investicija u tehnologiju nema visoke produktivnosti i nema visokih plaća", rekao je kratko Trivić za Nezavisne novine.
