Statistički bilten Zavoda za statistiku BiH, koji je objavljen 5. listopada ove godine, donosi uvid u brojke i pokazatelje vezano uz kretanja u bh. turizmu tijekom srpnja i kolovoza 2020. godine, piše Večernji list BiH.
Specifičnost i izazovi
Riječ je o specifičnoj situaciji koja je najprije prouzročena novom pandemijom koronavirusa, koja je uzela svoj danak u raznim segmentima ljudskog života, pa tako i u turizmu. Turizam kao grana koja najviše ovisi o putovanjima i rezervacijama turističkih destinacija možda je i najpogođenija oblast od svih s obzirom na nametnuta ograničenja u kretanju putnika između zemalja, pri čemu je BiH u posljednje vrijeme jedna od najrizičnih zemalja za putovanje s obzirom na ukupan broj zaraženih.
U spomenutom statističkom biltenu vidljivo je kako su u Bosni i Hercegovini u kolovozu 2020. turisti ostvarili 71.589 posjeta, što je više za 50,9% u odnosu na srpanj 2020. i za 65% manje u odnosu na kolovoz 2019. godine. Upravo taj ogromni deficit u kolovozu 2020. u odnosu na stanje iz kolovoza prošle godine zorno pokazuje posljedice koronavirusa na gostovanje inozemnih turista u BiH. Djelomično je to ublaženo mogućnošću dolazaka turista iz susjedne Srbije kojima je, s obzirom na zabranu ulaska u tradicionalnu destinaciju za ljetovanje Crnu Goru, jedina opcija za odmor ovog ljeta bila BiH.
Uz to, turisti su u kolovozu ostvarili 207.720 noćenja u BiH, što je više za 54,3% u odnosu na srpanj 2020. i za 54,3% manje u odnosu na kolovoz 2019. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja, udio domaćih turista je 75,2%, dok je 24,8% udio inozemnih turista.
I ovdje su podaci egzaktni i neumoljivi, iz čega se može vidjeti kako je, kada je riječ o noćenjima, udio domaćih turista višestruko nadišao strane turiste, a i ukupan broj noćenja je rapidno opao u odnosu na prošlu godinu.
S druge strane, broj noćenja domaćih turista viši je za 39,7% u odnosu na srpanj 2020. i viši za 60,4% u odnosu na kolovoz 2019. godine. Broj noćenja stranih turista viši je za 126,5% u odnosu na srpanj 2020. i za 85,6% manji u odnosu na kolovoz 2019. godine. Ovdje se vidi da su ovogodišnju sezonu u bh. destinacijama spasili boravci i noćenja domaćih turista, koji su se, kao i turisti iz susjedne Srbije zbog restrikcija u kretanju, prvenstveno prema EU i Hrvatskoj, odlučili za odmor u nekoj od bh. destinacija.
Primarno je tu riječ o Neumu, koji je ovo ljeto bio pretrpan turistima iz cijele BiH, ali i posjetiteljima iz susjedne Srbije. U svakoj nevolji može se izroditi nešto dobro pa se turistički djelatnici u BiH nadaju da će zadržati veći dio domaćih posjetitelja, ali i onih iz susjednih zemalja.
Prilagođavanje situacijama
Iz već spomenutog razloga, u strukturi noćenja inozemnih turista u kolovozu 2020. najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije (62%), Hrvatske (7,8%), Slovenije i Ujedinjenih Arapskih Emirata s po 4,3% i Njemačke s 3,2%, što je ukupno 81,6%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su samo 18,4% noćenja.
Zanimljivi su pokazatelji kad je u pitanju duljina boravka stranih turista u našoj zemlji. U ovoj promatranoj kategoriji na prvom mjestu je Japan s prosječnim zadržavanjem 26 noći, Južna Koreja s 15 noći, Indija s 11,7 noći, Južnoafrička Republika s 8,7 noći, Mađarska sa 7,1 noći i Malezija sa 6 noći.
Turistima su u kolovozu 2020. u BiH bila na raspolaganju 16.234 apartmana i mjesta za kampiranje, što je za čak za 24,3% manje u odnosu na kolovoz 2019., i 34.892 raspoloživa kreveta, a što je manje za 25,1% u odnosu na isti mjesec 2019. godine. Dakle, zbog novonastale situacije smanjio se i broj raspoloživih kapaciteta kako bi se smanjilo gubitke. U kolovozu 2020. u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj turistima je bilo na raspolaganju ukupno 14.718 soba i apartmana, što je za 20,6% manje u odnosu na kolovoz 2019., i 30.191 krevet, što je za 21,1% manje u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Neto stopa iskorištenosti stalnih kreveta u kolovozu 2020. iznosila je 20,1%, što je još jedan podatak koji živo ilustrira sve probleme koje je korona donijela sa sobom. Prema vrsti smještajnog objekta, najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj s udjelom od 93,8%.
Činjenica je iz svega prikazanog kako su gubici u turizmu BiH bili ogromni, ali da je nova situacija istaknula potrebu bržeg prilagođavanja ovog sektora novim izazovima i okretanje k domaćoj klijenteli. •
