Izborne prijevare u Domu naroda Parlamenta FBiH najočitiji su primjer kako se manipulacijama može doći do vlasti. Jedna od njih je stavljanje na liste Srba i Hrvata kako bi Bošnjaci dobili potrebne glasove u Klubu Hrvata i Srba. Mandat koji istječe primjer je kako se prijevarama došlo do Hrvata i potrebne jedne trećine glasova za izbor čelnih ljudi i dužnosti u FBiH pa samim time i donošenja ključnih odluka za život u FBiH. Plan bošnjačkih stranki je jasan - u potpunosti ovladati klubovima Hrvata i Srba te preuzeti upravljanje Domom naroda.

Što pokazuju liste?

Prema postojećim listama koje su stranke predale SIP-u, borba za kontrolu nad Klubom Srba vodit će se između DF-a i SDP-a. Prema predviđanjima rezultata izbora, može se lako dogoditi da obje bošnjačke političke grupacije nakon izbora polažu pravo na formiranje većine u Domu naroda Parlamenta FBiH, te bi u tom trenutku dvotrećinska većina u Klubu Srba (koja je bošnjačkim strankama dostupna jer se 12 Srba bira iz bošnjačkih županija) mogla biti presudna pri formiranju vlasti. Koji Klub naroda u Dom naroda popunjavati? Pitanje je kojim se vodeće bošnjačke stranke ili bolje rečeno dva bošnjačka politička bloka susreću dva tjedna prije općih izbora. U sjeni stalnih prijetnji s manipulacijom Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH stoji činjenica da Klub Srba u Domu naroda može imati presudan utjecaj u formiranju izvršne vlasti u Federaciji BiH i postati novo mjesto političke borbe. Bošnjačkim je strankama relativno lako izabrati 1/3 izaslanika u Klubu Hrvata Doma naroda koji su potrebni za formiranje koalicija bez stranaka s većinskim hrvatskim legitimitetom. No, zbog činjenice da se 12 izaslanika u Klub Srba u Domu naroda bira iz županija s bošnjačkom većinom, još lakšim se čini izbor dvotrećinske većine u Klubu Srba s kojom se može osigurati sudjelovanje u izvršnoj vlasti. Poznato je da je nakon općih izbora 2010. skupina stranaka predvođena SDP-om koordinirano krenula u popunjavanje hrvatskog kluba preko županijskih skupština bošnjačkih županija s ciljem isključivanja iz izvršne vlasti hrvatskih stranaka koje su uživale većinsku potporu hrvatskog biračkog tijela. Po Ustavu i Izbornom zakonu, za formiranje izvršne vlasti u FBiH politički akteri trebaju osigurati većinu u Zastupničkom domu, većinu u Domu naroda i najmanje trećinu u svakom od tri kluba konstitutivnih naroda. Na prošlim općim izborima SDP i njegovi koalicijski partneri (uglavnom Boljitak) iskoristili su mogućnost da praktično bez potpore hrvatskih birača, koristeći županijske skupštine s bošnjačkom većinom, postignu potrebne većine za formiranje izvršne vlasti. Godinama izvan fokusa političke javnosti ostaje sastav Kluba Srba u Domu naroda koji iz izbora u izbore popunjava SDP prije svega zahvaljujući činjenici da se 12 od 17 Srba u Domu naroda bira iz većinskih bošnjačkih županija na listama stranaka koje su nominalno multietničke s dominantno bošnjačkim biračkim tijelom. Zamislimo da je neka druga koalicija nakon općih izbora 2010. pokušala formirati izvršnu vlast u FBiH! Suočila bi se s preprekom da SDP ili skupina stranaka bliska SDP-u ima više od 12 zastupnika u Klubu Srba i da bez njihovih glasova nije moguće formirati izvršnu vlast. Apsurdnost nametnutih ustavnih promjena u razdoblju 2000. - 2002.

Svi apsurdi nametanja

Iz današnjeg ustavnog ustrojstva FBiH vidi se da je gornji dom Parlamenta (Dom naroda u slučaju FBiH), koji bi trebao osiguravati zaštitu kolektivnih prava konstitutivnih naroda, ustvari kopija Zastupničkog doma u kojemu bošnjačke stranke popunjavaju većinu izaslanika u Domu naroda koja se sastoji od dvotrećinske većine bošnjačkog kluba, dvotrećinske većine srpskog kluba, jedne trećine hrvatskog kluba i natpolovične većine Kluba ostalih. Na prošlim izborima ovo je iskorišteno za formiranje vlasti bez stranaka koje su predstavljale većinski izbor hrvatskih birača. Na nekim sljedećim izborima neka bošnjačka stranka može bez problema (samo manipulacijom nacionalnim izjašnjavanjem zastupnika koji ne moraju biti srpskog etničkog podrijetla) i bez ijednog srpskog glasa osvojiti dvotrećinsku većinu Srba u Domu naroda i s njom postati nezaobilazan čimbenik u formiranju vlasti. Danas srpski glasači jedino u HBŽ-u čine značajnu političku snagu u političkom životu FBiH, no svejedno se iz županijske Skupštine bira jedan srpski izaslanik u Dom naroda, dok se iz bošnjačkih županija, u kojima danas Srbi čine zanemariv udio u ukupnom broju birača i nikakvu političku snagu, bira 12 srpskih izaslanika u Dom naroda. Nametnute ustavne promjene iz vremena Petritscha i Ashdowna učinile su da Dom naroda umjesto da ima ulogu zaštite kolektivnih prava konstitutivnih naroda, postaje političko tijelo i služi za dodatne manipulacije bošnjačkim strankama.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura