Pandemija je imala neočekivan utjecaj na cijene hrane. Početkom 2020. postojala je zabrinutost da će gomilanje zaliha i zatvorene granice uzrokovati rast cijena. Umjesto toga, cijene su se jedva pomaknule. Tek nekoliko mjeseci kasnije, kada se činilo da je pandemija popustila u bogatom svijetu i kada su se ekonomije otvorile, cijene su počele alarmantno rasti. Do svibnja 2021. dosegle su najvišu točku od 2011., nakon što su porasle za 40% u 12 mjeseci. Nažalost, cijene u godini pred nama neće prestati rasti. Procjenjuje se da će cijene hrane u svijetu porasti za još 5% u prvoj polovici 2022. Ovo će se posebno odraziti na zemlje ovisne o uvozu poput BiH.
Ogroman rast
I dok cijene rastu, domaći proizvođači smanjuju proizvodnju povrća jer su godinu prije imali višak. Posadili su manje, ali je veća tražnja, zbog čega su i cijene povećane. Usto, poljoprivredu je pogodila suša, povećanje cijene goriva i sadnog materijala te gnojiva. Domaće povrće na tržnicama postaje luksuz i nedostižno za sve veći broj građana. Grah je 6 KM, mrkva 1,50 - 2 KM. Kilogram krumpira je bio 0,70 KM prije godinu dana, a sada je 1 kg glamoočkog na tržnici 2 KM. Crveni luk je bio 0,88 KM, a sada je 1,50 KM, piše Večernji list. Kilogram kupusa u protekloj godini skočio je s 0,48 na čak 1,24 KM. Istodobno su cijene prehrambenih proizvoda skočile po 50%. Saša Lalić, načelnik Odjela za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede RS-a, za Srpska.info kaže da je, po analizama Ministarstva, nekoliko čimbenika utjecalo na poskupljenje povrća. Napominje da su na početku pandemije cijene povrća bile prilično niske. - Te godine je veliki broj novih proizvođača zasijao površine, a i mi smo inzistirali na tome. Podijelili smo nekih 500 paketa sjemena. To je oko 500 ha novih površina. Ta godina je bila izuzetno rodna pa smo na ljeto imali viškove - ističe. U 2021. došlo do smanjenja površina koje obrađuju veliki proizvođači. Smanjili su proizvodnju ili su napustili i neki od onih koji su sijali za vlastite potrebe u godini prije. Usto, bila je sušna godina što je uvjetovalo manji urod. Zato je, navodi, došlo do povećanja cijena, ali i zbog skoka cijena energenata, prije svega goriva. I cijene mesa posljednjih mjeseci su porasle, a i tu su se pojavili dodatni problemi. BiH bi se mogla susresti s problemom nedostatka domaćeg junećeg mesa, s obzirom na to da je prepolovljen broj uzgajivača u gračaničkoj regiji, koja je u BiH najprepoznatljivija po uzgoju tovne junadi i proizvodnji mesa. Brojni problemi, među kojima su odljev radne snage i drastično povećanje cijena repromaterijala, doveli su do toga da je polovina njih odustala od ove vrste djelatnosti. Nelojalna konkurencija i nemar nadležnih doveli su ovu granu proizvodnje na rub egzistencije. Kada bi imali odgovarajuće uvjete za proizvodnju, u vidu poticaja, domaći proizvođači bi mogli podmiriti većinu potreba bh. tržišta. - Ukazivali smo na to da se pokuša izići u susret da se zaštiti domaća proizvodnja, ali u ovakvoj državi, nije čudo da je narod rasprodao sve. Ja sam prvi smanjio za 50%. Nema potrebe da riskiram i da se upuštam u dugove - kaže za FTV Savo Bakajlić, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice. Zbog povećanja troškova i piletina, koja je oduvijek bila najjeftinije meso, postala je luksuz. Poskupljenja stočne hrane proizvođačima je zadalo ogroman udarac.
Pomoć države
Nadležni se hvale kako je u FBiH posljednjih godina porasla proizvodnja mlijeka. Mlijeko je skuplje na policama trgovina, međutim, farmerima je otkupna cijena već godinama ista. Traže pomoć države, prvenstveno podizanje poticaja jer uz ovoliki rast cijena stočne hrane, ali i svega ostalog ne mogu opstati. Proizvodnja hrane ključna je za državu osobito u krizama, ističe Večernjak. Nažalost, vlasti u BiH ne čine ništa kao bi pomogli proizvođačima.
