Od pojave pandemije koronavirusa standard bh. građana značajno je promijenjen. Cijene su više u gotovo svim životnim sferama, a poskupljenja nisu zaobišla ni nekretnine, piše Večernji list BiH.
Iako se, kažu nam iz agencije za nekretnine, očekivao pad cijena stanova, dogodilo se upravo suprotno. - Bilo je realno očekivati da će u vrijeme pandemije cijene stanova padati, međutim, to se nije dogodilo. Cijene stanova u Mostaru prosječno su rasle za 10 posto u godinu dana. Mostar je inače “u problemu” što se tiče novih stanova. Otkako je počela pandemija koronavirusa, ni jedna nova zgrada nije se počela graditi, a one koje su u tom vremenu bile u fazi izgradnje već odavno su useljene. Istina, pojavi se tu i tamo poneki novi stan, ali to je zanemarivo. Osim stanova u novogradnji, poskupjeli su i stariji stanovi. Njihove cijene danas se kreću od 1300 do 2000 KM/m2 što, naravno, ovisi o kvaliteti stana, ali i lokaciji na kojoj se nalazi - objašnjava nam u Franjo Sivrić, vlasnik agencije za nekretnine u Mostaru, dodajući da će se cijene nekretnina još mijenjati.
- Budući da je već sada sve poskupjelo, moguće je očekivati i više cijene stanova. Sada imamo nekoliko projekata koji su vezani uz izgradnju stanova. U tim malo suvremenijim zgradama koje će se nalaziti u središtu grada cijene će iznositi 3000 KM po četvornom metru - kaže nam. Kroz razgovor je izdvojio nekoliko stavki koje su utjecale na poskupljenje nekretnina. - Nove, znatno više cijene građevnog materijala zadale su udarac građevinskom sektoru, a kao lančana posljedica došlo je do viših cijena stanova. Osim navedenoga, na tržište nekretnina u Hercegovini znatno utječu tržišta iz iste oblasti iz Hrvatske i Srbije, pa i svijeta. Budući da pratim i svjetska tržišta nekretnina, jer sam već 33 godine u ovom poslu, prije, primjerice, osam godina u Düsseldorfu u Njemačkoj stan se mogao kupiti po cijeni od 1000 eura po četvornom metru, dok je sada situacija malo drugačija. Kvadrat stoji 3000 eura. Sva ta zbivanja prelijevaju se i na bh. tržište. I cijene će još rasti, toga moramo svi biti svjesni - kazao nam je agent Sivrić. Koliko se zapravo građevinski sektor našao u problemu, kazala nam je Enisa Kadić, voditeljica Centra za analizu i informatiku pri Gospodarskoj komori FBiH.
- Građevinski sektor u FBiH može se svrstati u djelatnosti koje nisu značajno pogođene pandemijom. Budući da se uglavnom radi na otvorenom, zatvaranja i zaustavljanja rada zbog epidemioloških mjera nije bilo u mjeri da se ugrožava rad. Materijali nužni za rad dopremaju se bez značajnijih zastoja, uz dobru organizaciju, planiranje potrebnih količina, ali i vremena dopreme i isporuke. Međutim, kretanja na svjetskom tržištu građevnih materijala, a posebice čelika, željeza, nafte, izazvala su ozbiljne probleme. Prvo tromjesečje 2021. obilježio je potres na svjetskom tržištu željeza, čelika, kao i nafte, što je dovelo do naglog rasta cijena. Trgovinski rat velikih svjetskih sila, SAD-a i Kine, kao i uvođenje kvota za uvoz u EU najznačajniji su čimbenici koji su doveli do poremećaja na tržištu. U BiH su tvrtke koje trguju željezom i obojenim metalima među prvima osjetile poskupljenja. Enorman rast cijena građevnog materijala i do 80% zasigurno će izazvati poremećaje u poslovanju tvrtki iz građevinskog sektora, što može dovesti da smanjenog obujma poslovanja, a za manje tvrtke to može značiti i zamrzavanje aktivnosti, pa i gašenje - objašnjava nam. Ističe da su, prema raspoloživim podacima, svi proizvodi za građevinarstvo poskupjeli.
- Cement, cigla i crijep skuplji su u prosjeku do 10%, što je posljedica pandemije, ali i poskupljenja na globalnoj razini, što se može konstatirati i za drvnu građu, koja je skuplja do 40% - kaže Kadić. Prema njezinim riječima, cijene stanova itekako bi se mogle mijenjati ako se situacija na svjetskom tržištu ne stabilizira. Gradi li se više ili manje ove u odnosu na prošlu godinu, upitali smo je. Broj izdanih dozvola za gradnju u prvih pola godine za 15% je veći od istog pokazatelja lani, kaže nam. No, osim novih cijena građevnog materijala, u ovoj oblasti još uvijek je prisutan i jedan “stari” problem - nedostatak radne snage.
- Nedostatak kvalificirane radne snage već je poznat problem, koji se još uvijek rješava, ali u bliskoj budućnosti, ako se ne pristupi strateškom, dugoročnom rješavanju problema, posljedice će biti teško ispraviti - zaključuje Kadić za Večernji list.
