Iako se danas ne čini tako, Hrvati i Bošnjaci nakon rata nisu uvijek bili politički posvađani. Dapače, saveznički odnos dvaju naroda u bliskoj prošlosti zaslužan je što su mnogi pozitivni procesi u BiH pokrenuti ili deblokirani, piše Večernji list BiH.
Poveznice i dogovori
Danas su nedostatak povjerenja, političke volje i naslijeđe rata, samo neki od razloga zbog kojih Hrvati i Bošnjaci teško dolaze do bilo kakvog političkog dogovora. Preglasavanje i nepostizanje dogovora o izbornoj reformi situaciju su doveli do usijanja. No, primjer Mostara ipak govori da je dogovor moguć pa barem i uz dugotrajno pregovaranje i snažno posredovanje i pomoć međunarodne zajednice. Zahvaljujući dogovoru vodećih stranaka dvaju naroda, Mostar je prestao biti “grad slučaj” i dobio priliku birati svoju lokalnu vlast koja danas, godinu dana poslije, unatoč povremenim trzavicama, funkcionira bolje od mnogih drugih u BiH.
Dogovor o reformi izbornog zakonodavstva, što je obveza i iz mostarskog sporazuma HDZ-a i SDA, sigurno bi umnogome relaksirao međunacionalne odnose u FBiH i vrlo vjerojatno otvorio prostor za rješavanje brojnih drugih problema u ovom entitetu pa i na državnoj razini. No, i samo otpočinjanje razgovora vrlo je važno, jer bez toga nema ni prilike za dogovor. A da mogu surađivati, Hrvati i Bošnjaci su pokazali još uspostavom FBiH 1994. U godinama koje su uslijedile objedinili su svoje vojske, policije, brojne druge službe, stvarajući tako pretpostavku i za izgradnju institucija na razini države BiH. Strateški i ujedno glavni vanjskopolitički cilj i Hrvata i Bošnjaka je članstvo BiH u EU. Sva dosadašnja istraživanja javnog mnijenja pokazuju snažnu potporu ulasku u EU kod pripadnika obaju naroda. Forsiranje puta za punopravno članstvo BiH u Uniji podrazumijevalo bi i prihvaćanje europskih standarda u mnogim oblastima, što je itekako važno za izgradnju pravne i demokratske države. Hrvati i Bošnjaci imaju istovjetne, vrlo pozitivne stavove i prema drugom vanjskopolitičkom cilju, članstvu u NATO savezu. Za razliku od Srba, koji su prilično skeptični prema ulasku BiH u ovu alijansu, Hrvati i Bošnjaci ne dvoje kako bi sigurnosni kišobran NATO-a bio najbolje rješenje za dugoročnu stabilnost BiH i cijele regije. U tom smislu, oba naroda u susjedstvu su više okrenuta Zagrebu nego Beogradu.
Gospodarstvo je također važna poveznica između Hrvata i Bošnjaka. Ova dva naroda žive izmiješana u mnogim lokalnim zajednicama i njihova upućenost jednih na druge u gospodarstvu je više nego očita.
Za dobrobit svih
Na primjeru aktualne federalne Vlade pokazalo se kako je moguće pronaći i zajedničke ekonomske ciljeve koji su itekako ostvarivi. Podatak da je ova “tehnička” entitetska vlada pokrenula tri velike reforme (mirovinsku, radnu i fiskalnu) koje su važne za budućnost gospodarstva, zorno svjedoči kako postoje zajednički ekonomski ciljevi Hrvata i Bošnjaka. Uz grad Mostar, pojedine županije unutar Federacije BiH danas su opstale kao jedini istinski multietnički prostori. Nekada uz probleme i međusobne optužbe, ali ipak Hrvati i Bošnjaci u tim su županijama zajedno su postigli puno toga u protekla dva i pol desetljeća. Tim je ovo važnije ako se zna da su upravo te nacionalno najviše izmiješane županije, Hercegovačko-neretvanska i Srednjobosanska, u bošnjačko-hrvatskom oružanom sukobu pretrpjele najveća razaranja i stradanja. Jedna od snažnih poveznica dvaju naroda je i kultura. Unatoč nacionalnim specifičnostima i karakteristikama nacionalnih kultura, Hrvati i Bošnjaci su proteklih desetljeća pa i stoljeća snažno isprepleteni upravo u kulturi. Neki od najvećih umjetnika i njihova djela dio su zajedničke baštine kroz stoljeća, a ogroman iskorak napravljen je u zadnjih nekoliko desetljeća kroz filmsku umjetnost. Nema niti jednog razloga da ta plodonosna suradnja ne bude nastavljena. Sve pobrojano trebalo bi olakšati i stimulirati obnovu političkog savezništva i međunacionalnog povjerenja između Hrvata i Bošnjaka. •
