S današnjim danom i do kraja ovoga tjedna i oni “najizdržljiviji” će napustiti bosanskohercegovačke krajeve i zaputiti se na svoja radna mjesta u Njemačku, Švicarsku, Irsku i druge, daleke zemlje, gdje su proteklih godina pronašli svoj novi dom i posao, piše Večernji list BiH.
Ljeto završava, počinju brojne jesenske obveze i više nema vremena za druženja u dugim, toplim hercegovačkim i bosanskim noćima.
Kupnja poslastica
- Nastava u Njemačkoj počinje 4., a ponegdje i 11. rujna, a ima saveznih zemalja u kojima su se učenici već vratili u učionice. Ovdje se taj početak nastave iznimno cijeni i poštuje. Kad smo tek došli, bilo nam je čudno kad su nam prijatelji govorili o proslavi u povodu polaska djeteta u školu, prije svega, jer dijete nije bilo prvašić. No onda smo doznali da je dan upisa u Njemačkoj ceremonijalan, djeci se kupuju poslastice kako bi proslavila početak škole, a ide se i na ručak. Ta tradicija ovdje je stara gotovo 150 godina - priča za Večernji list majka koja će se danas s mužem i djecom zaputiti u zemlju u kojoj proteklih godina žive i rade. U rodnoj zemlji proveli su mjesec dana.
- Ove godine nam je bilo stvarno divno jer smo godišnji odmor uzeli u isto vrijeme, a dočekala nas je preuređena kuća jer smo u to uložili proteklih mjeseci. Lijepo je vratiti se u naše krajeve i nastojat ćemo godišnje barem dva mjeseca ovdje provoditi. Još smo relativno mlada obitelj ili se barem tako osjećamo, pa je dug put do mirovne, međutim, nije plan cijelog života ostati u Njemačkoj. Premda, kad se ovdje počne raditi i zarađivati, sve se teže vraćati. Ta sigurnost koju ovdje imamo zadržava, ali, opet kažem, nastojat ćemo češće dolaziti kući - priča nam.
Ona i muž su u kasnim 40-im godinama i razumljivo je da u tim godinama žele zaraditi dovoljno za budućnost, ali brojne su priče naših gastarbajtera koji u umirovljeničkim godinama više i nemaju preveliku želju za povratkom. Nije da srce ne vuče starom kraju, već je započet novi život, obitelj se formirala vani, a novi naraštaji sve teže uče jezike kojima se u BiH govori. Na kraju krajeva, bez te dijaspore pitanje je kako bi BiH opstajala jer ona šalje ogromne iznose novca u ovu zemlju kako bi pomogla onima koji tu žive. Milijarde maraka dijaspora šalje u BiH, a od naših radnika iz inozemstva od početka milenija do danas stiglo je više od 100 milijardi maraka. Samo lani, preko računa, bez mirovina koje također redovito liježu onima koji su radili vani, u 2022. u BiH su stigla 3 milijarde i 343 milijuna maraka, a gdje su još i milijarde koje se donesu i daju na ruke. Taj gotovinski novac mnogima je u BiH najdraži, a on se i najbrže prosljeđuje. Gledajući statistički, BiH je 4. u Europi po visini novčanih doznaka iz inozemstva, a one čine i 10,1 posto BDP-a ove zemlje.
Svojedobno je Deutsche Welle pisao da su milijarde od gastarbajtera put u propast. - Iseljavanje stanovništva dugoročno djeluje na snižavanje potencijalne stope rasta BDP-a, nema novih investicija, smanjuje nam se ukupna produktivnost, demografska slika je iz godine u godinu sve lošija, a mirovinski i zdravstveni sustav pucaju po šavovima. Pri tome novih produktivnih ulaganja neće ni biti ako se domaće tržište stalno sužava - smanjenjem broja stanovništva koje živi, troši i privređuje u zemlji - navedeno je u analizi tada.
Međutim, svaka medalja ima dvije strane, pa je tako i s iseljavanjem. Brojni umirovljenici žive zahvaljujući činjenici da im djeca šalju novac iz dijaspore jer s bh. mirovinama to i nije sasvim moguće. U razgovorima, analitičari su, uz socijalnu crtu i pomoć stanovništvu, spominjali i onu investicijsku jer dosta se poslova pokreće zahvaljujući dijaspori. I ovoga ljeta ostavilo se novca i za projekte, neki će sigurno biti i uspješni.
Nova ulaganja
- Uvijek ima onih iz dijaspore koji investiraju u poslove ovdje putem svojih posrednika, konkretno svoje obitelji, prijatelja ili poznanika koji imaju nos za posao, ali nemaju početni kapital. Na jedan način sudjeluju kao “poslovni anđeli”, potpomognu određeni projekt, a poslije ili im se vrati uloženo ili dugoročno dobivaju nešto na temelju tog početnog kapitala koji su investirali da bi neki posao bio pokrenut.
Vrijednost dijaspore je nemjerljiva i sigurno će, zahvaljujući novcu donesenom ovoga ljeta, nove investicije biti pokrenute već s jeseni - rekao nam je jedan od analitičara. Niz je prednosti bh. dijaspore i potrebno im je maksimalno olakšati, a tu je prvenstveno zadaća na državi, kako bi ulagali ovdje, s vremenom se vraćali i iskustva stečena vani primjenjivali na rodnoj grudi. •
