Nisam se stigla s njim upoznati jer to je bilo iznenada. Oni su me samo došli zaprositi od mojih roditelja. Nisu oni mene silili da se udajem, ali ja nisam znala kaj to znači. Ja sam išla dobrovoljno… Nisam ni znala što znači brak. Da mi je mama rekla nemoj se udavati, još si mlada, nije dobro kod muža... da mi je nešto rekla... Ali baš ništa nije rekla. Kad si mlada, ne misliš s glavom, ništa. Nisam znala kak’ idu djeca, kak’ se živi… Teško je… bolje da ne razmišljam o tome. Kad sam prvog sina rodila, opet mi je bilo jako teško jer nisam znala kak’ treba s njim baratati. Susjedi su mi pomogli. Čak ga nisam znala okupati kad je bio skroz mali jer sam se bojala da mu nešto ne slomim. Poslije kad sam došla već k sebi, kad sam znala što znači dečko ili muž, ja sam se skroz kajala”, riječi su Romkinje (38) koja se udala s 15 godina za muža koji je ubrzo pokazao svoje lice – sklonost alkoholu i nasilju.
Istraživanje “Dječji brakovi u romskoj zajednici u Republici Hrvatskoj” Maje Kutnjak Vrtarić i Olje Družić Ljubotina sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, objavljeno u znanstvenom časopisu Revija za socijalnu politiku, razotkriva obiteljske i društvene okolnosti pod kojima se sklapaju dječji brakovi i naše licemjerje. Autorice istraživanja, svjesne da dječji brakovi grubo krše prava djece, razgovarale su sa sedam Romkinja od 24 do 41 godine iz Međimurja koje su se udale kao djevojčice. Prema istraživanjima, više od polovice Romkinja uda se u dobi od 15 do 18 godina, a njih 7% prije 14. godine. Čak 40% odustalo je od obrazovanja zbog rađanja i udaje.
I svjedočanstva ostalih Romkinja pokazuju svu težinu odrastanja obilježenog siromaštvom, predrasudama, socijalnom isključenošću i neukošću roditelja. Neke romske djevojčice ulaze u brak misleći da ih nakon loših obiteljskih uvjeta čeka bolji život, neke roditelji prodaju... Nevinost je važna u romskoj zajednici jer, kako je rekla jedna Romkinja, ako je cura nevina, za nju se daje 15, 20 tisuća kuna, a ako nije, tri tisuće. Neke djevojčice u brak uđu pod utjecajem vršnjakinja uvjerene da nemaju alternativu.
Kontracepciju ne koriste jer to muž ne dopušta. Autorice istraživanja ističu da bi uvođenje dobne granice od 18 godina za ulazak u brak, bez iznimki koje su još zakonom dopuštene, moglo potaknuti jaču spremnost državnih institucija na borbu protiv dječjih brakova.
 

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura