Vlada Federacije BiH sugerirat će županijama da razmotre mogućnost uvođenja obveznog srednjoškolskog obrazovanja u dvogodišnjem trajanju, piše Večernji list BiH.
Mrtvo slovo na papiru
Trenutačno je zakonski propisano i uvedeno obvezno srednje obrazovanje u dvogodišnjem trajanju samo u Sarajevskoj, Bosansko-podrinjskoj i Unsko-sanskoj županiji. Međutim, ni u ovim županijama obvezno srednje obrazovanje nije zaživjelo u praksi jer do sada nijedan učenik nije stekao kvalifikaciju ovim oblikom obrazovanja.
- Zakonske norme nisu popraćene odgovarajućim podzakonskim aktima, kao ni programima koji bi omogućili obrazovanje, završetak i stjecanje kvalifikacije. Ovaj oblik obrazovanja ostao je mrtvo slovo na papiru i potrebno je u što kraćem vremenu poduzeti daljnju zakonsku razradu, kao i donošenje potrebnih podzakonskih akata i drugih propisa u cilju stvaranja realnih mogućnosti za učenike da upišu i završe jednu ili dvije godine obveznog srednjeg obrazovanja. Poduzimanje daljnjih koraka je nužno kako bi se donesene zakonske norme mogle realizirati u praksi, odnosno kako bi bilo omogućeno učenicima dobiti kvalifikaciju te postati konkurentnima na tržištu rada, navodi se u informaciji o mogućnostima uvođenja obveznog srednjoškolskog obrazovanja u dvogodišnjem trajanju u FBiH, koju je izradilo resorno federalno ministarstvo.
U ostalim županijama obvezno srednjoškolsko obrazovanje nije uvedeno niti je propisano pozitivnim županijskim propisima. Namjera tih županija je uvesti ovaj oblik obrazovanja u sljedećem razdoblju. Županije su u svojim odgovorima navele kako trenutačna financijska situacija ne dopušta dodatna izdvajanja koja su potrebna u slučaju uvođenja obveznog srednjoškolskog obrazovanja.
Ta izdvajanja bi se koristila za prijevoz učenika, besplatne udžbenike te izradu nastavnih planova i programa. Još prije pola stoljeća u većem broju europskih zemalja pokrenute su obrazovne reforme koje su uključivale produljenje obveznog obrazovanja. Glavni motiv je bio prevelik raskorak u zahtjevima tržišta rada i postojeće kvalitete i kvantitete cjelokupnog obrazovnog sustava. Obvezno školovanje danas u zemljama EU-a ima prosječno isto trajanje. U većini zemalja obvezno školovanje traje najmanje 10 godina, odnosno dok dijete ne napuni 15 - 16 godina starosti.
Međutim, u nekim zemljama, poput Luksemburga, Malte ili Velike Britanije, traje 11 godina, u Nizozemskoj 12, dok u Mađarskoj traje 13 godina.
Nužne reforme
Europske zemlje su svojim reformama školskog sustava, u koje spada i produljenje obveznog obrazovanja, nastojale poboljšati obrazovnu strukturu stanovništva i preko toga stimulativno utjecati na pozitivne procese na tržištu rada. To bi bio cilj i spomenute reforme u FBiH. U informaciji resornog federalnog ministarstva županijama koje su zakonski uvele obvezno srednjoškolsko obrazovanje preporučuje se donošenje akata koji će omogućiti da učenici u praksi mogu upisati i dobiti kvalifikaciju nakon završetka obveznog srednjoškolskog obrazovanja u dvogodišnjem trajanju.
Onim županijama koje se opredijele za uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja preporučuje se prethodno osigurati potrebne uvjete. Također se svima sugerira osiguranje većeg stupnja koordinacije i uvezanosti obrazovnih institucija s tržištem rada. Nastavni planovi i programi trebaju razvijati kod učenika znanja i vještine koji su potrebni tržištu rada, a prilikom kreiranja upisne politike treba voditi računa o gospodarskim potrebama određenog područja.
