Iako se političari godinama hvale da se ovdje sve bolje i lagodnije živi, da su plaće povećane, nezaposlenost smanjena, a ekonomska situacija poboljšana, svi svjetski ekonomsko-socijalni pokazatelji stavljaju nas na samo začelje Europe. Tako smo i prema najnovijem izvješću Eurostata jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi. Iza nas je samo Albanija, piše Večernji list BiH.
Porazna statistika
Stvarna individualna potrošnja (AIC) po glavi stanovnika izražena u standardima kupovne moći (PPS) kretala se u rasponu od 59 do 135 posto prosjeka EU-a u 27 država članica, dok je situacija na Balkanu na znatno nižoj razini - u BiH je tek na 42 posto prosjeka EU-a. Lošije je samo u Albaniji s 40 posto prosjeka, dok je Sjeverna Makedonija na 43 posto prosjeka, Srbija na 49 posto, Crna Gora na 60, a Hrvatska 66 posto. I po drugom mjerilu, bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika, ponovno smo na začelju - Albanija s 31 posto prosjeka EU-a, BiH s 32 posto, dok Sjeverna Makedonija ima 38 posto, Srbija 41, Crna Gora 50, a RH 65 posto prosjeka EU-a. I proteklih godina dobivali smo slične ocjene, što automatski demantira tvrdnje vodećih ljudi da se u BiH sve bolje živi. U riziku od siromaštva je 16,9% stanovništva BiH. Ekonomske prognoze nisu optimistične. Cijene rastu, kupovna moć opada, izgledan je veći broj nezaposlenih u bliskoj budućnosti. Samo cijene voća i povrća u ovoj su godini više za 40-50 posto u odnosu na prošlu. Da bi država išla naprijed, mora se povećati potrošnja, a kako stvari sada stoje, bh. građani nemaju što trošiti. Plaće su odavno postale nedovoljne i za najosnovnije potrebe. S onom minimalnom koja u FBiH iznosi 406 KM ne mogu se podmiriti ni najosnovnije potrebe za hranom jedne obitelji. Zbog nedostatka novca za kvalitetnije namirnice apsolutni smo rekorderi po potrošnji jeftine i prilično zasitne hrane jer svoje apetite uglavnom zadovoljavamo kruhom, pekarskim proizvodima, makaronima….
Štednja na hrani
Kruh je namirnica koju građani BiH na dnevnoj bazi najčešće kupuju. Svaki građanin u prosjeku dnevno pojede pola kile kruha. Godišnje je to 160 kg, dok Europljani jedu 35 kg kruha godišnje. Obrnuto proporcionalno je u potrošnji mesa. Bh. građani godišnje pojedu 35 kg, a građani EU 80 kg. Mnogo manje jedemo voće i povrće. Umjesto preporučenih 400 grama dnevno, povrće konzumiramo upola manje. Odavno se u BiH štedi na hrani, a o nekim luksuzima, bar kad je riječ o većini stanovništva, suvišno je i govoriti. Dok god u državi ne dođe do značajnog povećanja plaća koje bi potaknule potrošnju, teško da nam može biti bolje. Mišljenje je ovo i mnogih bh. građana koji su se odavno odrekli i nade u bolje, ostao je samo strah da može i gore ili odlazak s ovih prostora.•
