Svijet ima dovoljno za svačije potrebe, ali ne i svačiju pohlepu. (Mahatma Gandhi)
Za početak razmotrimo, u najkraćim crtama, međusobne razlike između istine i laži. Dok je istina strašno jednostavna, laž je jednostavno strašna. S druge strane, u mnogim slučajevima teško je povući crtu između istine i laži, između subjektivne i objektivne procjene stvarnosti.
Zlo i dobro
Da bismo bar donekle dotakli ovu zamršenost, pozovimo se na basnu o mudroj liji, na njezine nenadmašne glumačke vještine. Odmah recimo kako je lisica ogorčena na laž jer su je uputili krivim putom do kokošinjca. Ona će konstatirati kako je svijet krcat lažovima i pokvarenjacima. A ako bi liju upitali kako gleda na istinu i na laž, ona bi na svoj način odgovorila: “Za istinu sam spremna poginuti, a ono što najviše mrzim kod drugih, to je nedvojbeno - laž”.
No, i uz ove lijine ideje superiornosti i grandomanske valorizacije, ipak smo bliži istini ako ustvrdimo da je bolja laž koja je u službi ideje dobra od one “istine” koja je u službi zla.
Nekoliko razloga da se priljubimo uz istinu:
- Ako nas zbog laži iznevjere nepoćudni ljudi, neće vrijeme.
- Istina i poštenje se ne boje svjetlosti.
- Iz mržnje i laži proširujemo pakao. (njemačka poslovica)
- Za razliku od istine koja uplovljava u smiraj duše i uskrsnuće, laž nas vuče u bezdan i potonuće.
- Iz začaranog kruga zamršenih laži i halucinacija javljaju se napetosti u kojima se šilje opake i sarkastične riječi, riječi koje probadaju srce.
- Zle riječi dublje probadaju, nego trn. (Iva Nuić – nastavnica iz Drinovaca)
- Laž nikad ne doživi starost.(Sofoklo)
- Daleko smo od predvorja pravde ako nam je savjest uspavana, kad nepravdu nanosimo, a tek onda probuđena, kad nepravdu podnosimo...
Nekoliko natuknica o pravdi i zakonima:
- Žena koju su deložirali iz tuđeg stana jadikuje: “Stan ću nekako i prežaliti, ali kako nepravdu”.
- Ne mora biti sve pravedno što je propisno po zakonu. (Pitamo se koliko samo ima bestijalnosti i nepravde uime “zaštite” nepravednih zakona.)
- Zakoni jačega, najveća nepravda. (Marie von Ebner Eschenbach)
- Teško je se ravnati po moralnim kodeksima i poslovicama nemoralnih ljudi.
- Kako obrazložiti Ciceronovu tvrdnju: Više zakona - manje pravde? (Primjerice, ako smo vični u zakonima praviti “rupe”, onda više zakona sa sobom povlači manje pravde i istine, a sve više “rupa”.)
- Iz ovih razloga ne treba čuditi misao Tacita koji se usuđuje ustvrditi kako najviše zakona nalazimo u pokvarenoj državi. Sve u svemu, ne tražimo pravdu ekskluzivno u zakonima, već obrnuto, zakone valja prvenstveno ili isključivo tražiti u pravdi. (Treba znati kako su zakoni promjenljiva i nedovršena kategorija, dok je pravda vječna i nepromjenljiva kategorija.)
Majka je genij djeteta (Goethe)
Za početak navedimo poučnu povijesnu činjenicu iz jednog spektakularnog filma, a koja glasi: “Rimsko carstvo propalo je na vrhuncu svoje moći jer je izgubilo svoju vlastitu dušu”.
Pa, ipak, to nije bila pouka za nezasitne ljude, za ljude bez srca i duše. Pitamo se ponavlja li se ipak povijest ili je ljudska priroda nepromjenljiva kako je to tvrdio Aristotel. Ili je pak povijest kretanje prema slobodi, kako je to ustanovio Hegel.
No, vratimo se pitanju i značenju ljubavi kao najmoćnijoj sili u svemiru. Središnji nositelj ovozemne ljubavi na zemlji je nesumnjivo majka, ne samo majka u općem smislu, već i kao Majka Tereza u personalnom smislu riječi.
Bezuvjetna ljubav
Majčinska ljubav je dar koji je sišao s neba i koji će imati svoju nagradu na nebu. S pravom možemo ustvrditi da je ljubav, ne samo univerzalna, već da je ona i voljno-djelatna kategorija, da svojom strašću i mudrošću baca svijetlo u najmračnije dubine.
Ljubav ne treba toliko školu koliko škola potrebuje nju samu. U njezina njedra ne mogu se zavući laži, dvostruka mjerila, demagogija, licemjerje i glumačke spletke, i da ne nabrajamo.
Iz ovog nabrajanja bilo bi pogrešno, ako ne i pogibeljno, sebi umisliti da sam pribavio trajni imunitet i nepogrešivost.
Ljubav će sebi prije dopustiti paradoks srca, negoli nametnuta komercijalna pravila. (Mnogi se ne mogu iščuditi kako to da se medicinska sestra zaljubila u nepokretnog pacijenta.)
Nekoliko misli o ljubavi:
- Ljubav govori sve jezike, a mržnja ne zna ni svoj vlastiti.
- Majci je dijete u naručju lakše ako je dobilo koji kilogram više.
- Samo iskra ljubavi može rasplamsati vatru dobra.
