Poljoprivredni potencijali jedno su od najvećih bogatstava lokalnih sredina. Općina koja ima vrlo povoljne agrarno-ekološke uvjete za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje je i Žepče.
Obradive površine
Obradivo zemljište Žepča čini 13,57%, pašnjaci 5,63%, a šumsko i neplodno tlo 80,79% od ukupnog kategoriziranog zemljišta. U pogledu vlasničke strukture privatno vlasništvo dominantno je s 96,5%. Oranice i vrtovi čine 28,82% ukupnog poljoprivrednog zemljišta na području općine, pašnjaci zauzimaju 29,33% i time predstavljaju dominantnu kategoriju poljoprivrednog zemljišta. Neplodnost zemljišta je jedan od ograničavajućih čimbenika postizanja dobrih prinosa u poljoprivredi. Poljoprivrednici nemaju praksu vršenja kemijske kontrole, tako da se korištenje mineralnih gnojiva vrši neracionalno što dovodi do smanjenja produktivnosti. Još jedan od čimbenika koji dovodi do nešto manjih prinosa po jedinici površine je usitnjenost parcela pa je teško primijeniti moderne agrotehnike mjera i mehanizacije. Ono što je posebno zanimljivo je da na području Žepča posebno zastupljena proizvodnja žitarica. U promatranom razdoblju od 2012. do 2016., od ratarskih kultura najzastupljeniji je kukuruz, slijede ječam, pšenica i raž. Budući da ratarska proizvodnja predstavlja osnovu za razvoj stočarstva, koja je posljednjih nekoliko godina doživjela pad zbog visokih cijena hrane za prehranu stoke, nelojalna konkurencija uvoznih stočnih proizvoda sve više ugrožava domaću proizvodnju. Također, niske premije i izostanak državnih poticaja dodatno otežavaju bavljenje stočarstvom u većem obujmu, osim za svoje vlastite potrebe. Promatrajući broj grla na području Žepča, goveda je bilo 3980, ovaca 12.100 grla, koza 1200, peradi 28.000 komada, košnica pčela 4050, grla konja, magaraca, mula i mazgi 88 grla, svinja 6050 grla. Govoreći o peradarstvu na području Žepča, registrirana su tri poduzeća koja se bave uzgojem kokošiju i konzumnih jaja, dok otkup mlijeka vrše tri mljekare, stoji u nacrtu strategije razvoja općine Žepče 2018. - 2027.
Razne voćne kulture
Promatrajući razvoj voćarstva najviše pažnje usmjereno je na zasnivanje intenzivnih plantažnih voćnjaka, a ovaj vid proizvodnje pogodan je za domaćinstva koja, uz odgovarajuće uvjete, posjeduju i manje zemljišne površine u odnosu na ratarstvo. Najzastupljenije voćne kulture, kad su u pitanju visokostablašice, su jabuka, šljiva i kruška. Površina pod intenzivnim nasadima i poluintenzivnim nasadima je oko 55 ha. Broj proizvođača koji se bave ovakvim načinom uzgoja visokostablašica iznosi oko 120. Primjetno je da se sve veći broj domaćinstava u zadnje vrijeme vraća sadnji autohtonog voća. Voće se uglavnom prodaje na lokalnom tržištu i prerađeno u rakiji i džemovima na obiteljskim domaćinstvima. Katastarski, ukupne površine pod voćnjacima u općini Žepče iznose 738 ha. Kad se analizira struktura proizvodnje voća uočava se da dominira uzgoj maline koja je zbog dobre otkupne cijene te poticaja za tu voćnu vrstu u proteklih 5 godina pretekla proizvodnju jabuke i šljive. Proizvodnja maline u 2016. iznosila je 1180 t što je za 6,78% više nego u 2015. i predstavlja prinos od 39,39 kg po glavi stanovnika općine. Svi malinjaci rade se prema suvremenim principima uzgoja jagodičastog voća. Malina, ali i ostalo jagodičasto voće, prodaje se u svježem stanju lokalnim hladnjačama i uglavnom izvozi na strano tržište. Skoro cjelokupnu organizaciju otkupa vrše postojeće poljoprivredne zadruge i udruge. Jako male količine maline prerađene su u sok, džem, kompot ili rakiju. Ukupne površine nasada jagodičastog voća u 2016. iznosile su 376,6 ha. Nakon malina po proizvedenim količinama slijedi proizvodnja jabuke - 450 t, šljive 288 t...•
