Bosna i Hercegovina je, prema iznosu doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose gotovo 67 posto na mjesečnoj razini, jedan od rekordera svijeta kada je riječ o ovim zakonskim rješenjima.
To je potvrdila i analiza međunarodne revizorske kuće KPMG prije nekoliko godina, u kojoj je jedino Srbija procijenjena kao zemlja s višom stopom opterećenja na rad u odnosu na BiH. To itekako utječe na cjelokupnu ekonomiju jedne države, prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju, a zatim i na konkurentnost bh. radnika u svijetu, piše Radiosarajevo.ba.
Iz Porezne uprave Federacije BiH, koja je nadležna za prikupljanje i naplatu direktnih poreza, kao što su porez na dobit, dohodak, imovinu, te naknade i takse, za Radiosarajevo.ba ističu kako se na neto plaću u FBiH obračunavaju porezi i doprinosi u iznosu od cca 72.6 posto.
"Recimo, ako radnik ima neto plaću od 1.000 KM, njegova bruto plaća je znatno veća, odnosno iznosi 1.562 KM. Prema Zakonu o doprinosima u FBiH na iznos neto plaće od 1.000 KM potrebno je platiti doprinose za MIO u iznosu od 359,26 KM, zatim doprinose za zdravstvo u iznosu od 257,73 KM i doprinose za nezaposlene od 31,24 KM. Uz to, potrebno je platiti porez na dohodak u iznosu od 77,78 KM, što ukupno iznosi 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto plaću", kazali su iz Porezne uprave FBiH.
Ipak, iako BiH ima visoke stope doprinosa iz PU FBiH ističu kako je značajno to što je osnovica plaće na koju se obračunavaju doprinosi u ovom dijelu BiH najniža u regiji. Uz to, podsjećaju da se porezi na dobit, dohodak i imovinu plaćaju po stopi od 10 posto što je, kako kažu, također značajno.
S druge strane, predstavnici poslodavaca u Federaciji BiH ističu kako je izuzetno neophodno da država utječe na smanjenje doprinosa na plaće u ovom bh. entitetu, kako bi se pomoglo rastu sveukupne ekonomije.
"Za nas poslodavce takve promjene bi značile mnogo, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle najmanje tri dobre stvari. Prvo bi se omogućilo povećanje plaća, pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potrošnje i samim tim ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta. Sve to bi se širilo cikličnim krugovima i bitno bi povećalo standard i kvalitet života građana u BiH", pojasnio je direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević.
On dodaje kako i unutar same BiH postoje velike razlike kada je riječ o doprinosima na plaće, kao i da trend povećanja naplate doprinosa i poreza u enormnim svotama govori u prilog činjenici da se može razgovarati o blagom smanjenju cijene rada.
"U Republici Srpskoj i Brčko Distriktu doprinosi su manji, tako da vam i taj podatak govori da smo mi gospodarstvenici u FBiH nekonkurentni po tom pitanju i unutar države, a pogotovo u odnosu na poslovanje na europskom tržištu. Svi podaci od strane neovisnih stručnjaka kažu da je opterećenje po osnovu cijene rada najveće u FBiH u Europi. U prošloj godini naplaćeno je otprilike 2 milijarde KM više doprinosa i poreza, što govori o mogućim razgovorima za smanjenje cijene rada. Ipak, trajno rješenje ovog pitanja leži u uvođenju fiskalne devalvacije i povećanju PDV-a, čime bi se nadoknadila nedostajuća sredstva u fondovima zdravstva i mirovinsko-invalidskog osiguranja po osnovu smanjenih doprinosa", istaknuo je Pandurević.
Neka od rješenja ovog problema ponudili su i iz Porezne uprave Federacije BiH, iz koje su uputili više inicijatiiva za izmjene i dopune zakona i drugih propisa koji bi doveli do sprečavanja rada na crno i povećanja broja zaposlenih.
"Realizacija tih prijedloga imala bi za posljedicu pravednije oporezivanje i veće djelovanje zakona vrijednosti na tržištu, a što bi imalo pozitivnog efekta na ukupno stanje u društvu. Kada je riječ o oporezivanju rada mi smo Vladi FBiH i resornom ministarstvu u ožujku 2017. godine uputili primjedbe na Nacrte zakona o doprinosima i porezu na dohodak, jer oni nisu nudili prava rješenja. Još ranije, 2015. godine., upućena je i inicijativa za izmjene ova dva zakona, kojima se predlaže oporezivanja brojnih ugovora, kao što su ugovor o djelu i slična rješenja, koja su prostor za manipuliranje zloupotrebe, zaključivanje fiktivnih ugovora i izbjegavanje zapošljavanja", dodaju iz Porezne uprave FBiH.
Govoreći o naplati doprinosa na plaće u FBiH, evidentno je enormno povećanje unatoč nepovoljnoj ekonomskoj situaciji u BiH i nemogućnosti mnogih poslodavaca da izmiruju svoje redovne obveze.
Tako je tijekom 2017. godine u doprinosu naplaćeno 3.192 milijardi KM doprinosa, što je povećanje za gotovo 200 milijuna KM u odnosu na raniju godinu ili gotovo 320 milijuna KM u odnosu na 2015. godinu. Takav trend bi trebao biti nastavljen u ovoj godini jer je u razdoblju siječanj-veljača 2018. godine naplata doprinosa na plaće povećana za čak 53,5 milijuna KM.
