Kako očuvati europsku perspektivu Bosne i Hercegovine u vremenu kada se nižu krize unutar zemlje i kada svjedočimo sve snažnijoj polarizaciji političkih stavova, a posebice na relaciji Sarajevo - Banja Luka, ključno je pitanje, ali i zadaća koja stoji pred legitimnim predstavnicima triju naroda u tjednima koji dolaze, piše Večernji list BiH.
Polarizacija stavova
Predstojeći summit Europske unije i zapadnog Balkana u Zagrebu koji bi se, ako ne bude nepredviđenih okolnosti, trebao održati u svibnju, trebao je poslužiti kao prilika za ponovno aktualiziranje priče o proširenju Unije na zapadni Balkan, kao i poticaj kroz konkretne zaključke koji bi doveli regiju bliže Europskoj uniji, međutim, stupanj razmimoilaženja političkih predstavnika u BiH ne daje mnogo prostora za optimizam. U ovom trenutku dvije političke krize imaju ili će imati ozbiljne posljedice na europski put BiH. Prva je nastala nakon odluke Ustavnog suda da proglasi neustavnim dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a, a što je za sobom povuklo snažnu reakciju srpske strane u BiH, koja, osim stranih sudaca u Ustavnom sudu, povlači i pitanje nadležnosti. Posljedice krize vidljive su kroz blokadu procesa odlučivanja u Parlamentu BiH. Druga kriza uslijedila je prije nekoliko dana odlukom SDA većine da izabere nove članove Središnjega izbornog povjerenstva bez procedure kroz nadležno parlamentarno povjerenstvo, a što je zapravo izravni udar na stabilnost većine koja čini Vijeće ministara. Destabilizacija kao posljedica ove odluke znači i kako će trpjeti odvijanje svih političkih procesa koji trebaju vući zemlju bliže europskim standardima, a manjak harmoniziranog odnosa unutar državne razine vlasti odrazit će se i na druge razine. Umjesto stabilnog Vijeća ministara, koje brzo i učinkovito usvaja europsku pravnu stečevinu, te kroz Mehanizam koordinacije u suradnji s nižim razinama vlasti radi na provedbi svih onih reformi koje je potencirala Europska komisija u svojem mišljenju, sada imamo situaciju u kojoj je neizvjesno hoće li i na koji način izvršna i zakonodavna vlast uopće funkcionirati u punom kapacitetu.
Mišljenje Europske komisije identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji, a ključni prioriteti obuhvaćaju područja demokracije/funkcionalnosti, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja Europskoj uniji. Na kojem je stupnju usvajanje europske pravne stečevine BiH pokazuje činjenica kako zemlja nema nacionalni program za usvajanje acquisa, iako je program zakonska obveza prema SSP-u i od izuzetnog je značaja za planiranje i pojednostavljenje procesa usklađivanja zakonodavstva EU-a u cijeloj zemlji. Osim toga, kako bi postala vjerodostojan partner prema Uniji, BiH mora započeti s provedbom svih segmenata definiranog Mehanizma koordinacije, poštujući ustavne nadležnosti svake od razine vlasti. Europska komisija tako je nedavno utvrdila kako su administrativni kapaciteti slabi i nedostaju učinkovite koordinacijske strukture.
Jasno je kako je BiH općenito u ranoj fazi kada je u pitanju razina spremnosti da preuzme obveze koje proistječu iz članstva u EU, no kaskamo i kada je riječ o korištenju onoga što nam se nudi.
Paket pomoći
Naime, čak 14 i pol milijardi eura bit će dostupno zemljama zapadnog Balkana u okviru financijskog instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) III, no unutar BiH mora biti podignuta razina koordinacije kao i realizirani planovi koji proistječu iz nekoliko državnih sektorskih strategija kako bi se postigli bolji rezultati kada je riječ o alokaciji sredstava na BiH. U kontekstu utjecaja europskog puta zemlje na ekonomska kretanja, u ovu godinu ušli smo sa stanovitim optimizmom koji je bio posljedica usvajanja zajedničkih socioekonomskih reformi kroz koje su bile predviđene mjere koje bi se razrađivale u suradnji s EU-om i međunarodnim financijskim institucijama. No, kriza je, očekivano, ugrozila i ovo područje.•
