Bosna i Hercegovina nije u fokusu svjetskih sila ni u prioritetima njihova vanjskopolitičkog djelovanja, ali se na marginama njihova interesa ipak pojavljuje kao samostalna tema ili dio priče o zapadnom Balkanu, piše Večernji list BiH.
Je li BiH sfera raznih utjecaja
Nerealna su očekivanja unutar same BiH da će “stranci” riješiti otvorena pitanja u njezinu funkcioniranju ili da će se sukobiti na pitanju utjecaja u BiH. Koliko je iskrivljena slika u BiH o vlastitom značaju u svjetskoj politici i globalnim odnosima, najbolje se moglo vidjeti za vrijeme američkih predsjedničkih izbora prošle godine kada su se političari i analitičari utrkivali u procjenama kada i kako će novi predsjednik SAD-a “početi rješavati pitanje BiH”. Svojevrsna euforija brzo je splasnula jer je postalo jasno da će se malo toga u američkom odnosu prema BiH promijeniti odlaskom jedne i dolaskom druge administracije u Washingtonu. Pismo državnog tajnika Antonyja Blinkena, u kojem je dao uopćene, ali jasne smjernice američkih očekivanja od političara u BiH, najviše je što ćemo, realno, imati izravno iz Washingtona u dogledno vrijeme. SAD vidi BiH kao sferu zapadnog utjecaja, ali njegov angažman vjerojatno će ostati na razini diplomatskih aktivnosti Veleposlanstva u BiH te odjela u State Departmentu zaduženoga za ovaj dio svijeta. Jednostavno, a to je potvrdio i Blinkenov susret s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u Reykjaviku, mnogo je otvorenih pitanja u svijetu koja iziskuju angažman SAD-a mnogo više od BiH. Slično je i s Rusijom, čiji se utjecaj u BiH, pa i na cijelom Balkanu, nerijetko precjenjuje. Pričom o ruskom “malignom utjecaju” neki domaći akteri nastoje privući veću pozornost Zapada, dok se u američkim i europskim političkim krugovima ta teza uglavnom spominje usputno kada se govori o problematičnim odnosima s Moskvom. Činjenica je da se BiH uklapa prvenstveno u energetske planove Rusije u Europi te da je za Kremlj važno poštivanje Daytonskog sporazuma. Zaustavljanje NATO puta BiH i Srbije za Rusiju je, naravno, poželjno, ali njezini sigurnosni i politički prioriteti ipak su znatno bliži vlastitim granicama, što znači Ukrajini, Gruziji, Baltiku te uvijek dinamičnom i nestabilnom Bliskom istoku. U tom kontekstu treba promatrati i vrlo odmjerenu i kratku poruku predsjednika Vladimira Putina prilikom prijma veleposlanika BiH u Rusiji Željka Samardžije. Interesi još jedne velike sile na ovom su prostoru prvenstveno ekonomske prirode. Kina je uvrstila BiH u svoj Put svile i projekt 17 + 1 u okviru kojeg se razvijaju investicijski i drugi programi u središnjoj i istočnoj Europi.
Kina izbjegava uplitanje u političke odnose u drugim zemljama, što je slučaj i s BiH, ali zato snažno nastoji poticati kulturnu i ekonomsku suradnju. Zapadni mediji tvrde da načinom financiranja svojih projekata na Balkanu Kina ove zemlje dovodi u kreditno ropstvo, ali činjenica je da u nedostatku zapadnih investicija države u regiji, uključujući BiH, nemaju alternativu nego prihvatiti pruženu ruku Kine. Naravno, cijela Europa je kineski strateški važan prostor, ali pojedinačno BiH je tek mali i ne baš važan dio te priče.
Budućnost u EU
Jedina globalna sila kojoj je BiH kakav-takav prioritet je Europska unija. Iako zaokupljen unutarnjim problemima i pandemijom COVID-19, EU pokazuje stalno zanimanje za probleme s kojima se BiH suočava. Preko administracije u Bruxellesu, ali i pojedinih zemalja članica koje su zbog vlastitih interesa više usmjerene na BiH, ta tema prisutna je na agendi EU-a. Stabilnost BiH i njezin napredak u izravnom su interesu i Unije. Tu živi i značajan broj građana Unije, posebno Hrvata koji posjeduju državljanstvo Hrvatske. EU strateški računa i s proširenjem na BiH.
Mnogi problemi izravno se reflektiraju na nju, poput migrantske krize u BiH. Također, nije beznačajan ni gospodarski interes te infrastrukturno uvezivanje cijele Europe. Nemoguće je zamisliti da BiH funkcionira kao zaseban otok okružen Europskom unijom. Očito je, međutim, da ni u samoj BiH nije prepoznat značaj EU kao glavnog globalnoga igrača na ovom prostoru. To, jednostavno, nije stvar izbora ni EU ni BiH, nego posljedica zemljopisnih prilika i političkih i ekonomskih procesa započetih završetkom hladnog rata.•
