Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Svjetski program UN-a za hranu i Svjetska trgovinska organizacija pozvali su na hitnu i koordiniranu akciju za zaštitu opskrbe hranom i pozvali da države ne uvode zabrane izvoza hrane i umjetnog gnojiva, piše Večernji list BiH.
Predstavnici ove četiri institucije u zajedničkom priopćenju upozoravaju da je rat u Ukrajini povećao postojeći pritisak uslijed krize COVID-19, klimatskih promjena i povećane osjetljivosti na konflikte, što je ugrozilo milijune ljudi diljem svijeta.
"Veliko poskupljenje hrane i smanjene isporuke povećavaju pritisak na kućanstva", navodi se u priopćenju.
Najvećoj prijetnji izložene su najsiromašnije zemlje, ali se osjetljivost ubrzano povećava i u zemljama sa srednjim prihodima, napominje se u priopćenju ove četiri institucije.
Koristili priliku
Koliko su poskupljenja utjecala na životni standard u Bosni i Hercegovini, dovoljno govore podaci Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, koji pokazuju da su za godinu dana troškovi života četveročlane obitelji veći za 342 KM. Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini u odnosu na prošlu godinu porasle su za 8,1 posto. Najviše je poskupjela hrana te režije i prijevoz. Iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine poručuju da su u odnosu na prošlu godinu samo ulje i šećer poskupjeli za više od 100 posto. Frapantan je podatak da je krumpir u odnosu na prošlu godinu poskupio za čak 53 posto.
Povećane su cijene i za meso, kavu, maslac i margarin, kruh i sireve. Stanje u svijetu iskoristili su trgovci u BiH. Kako su iz kazali iz Uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH, od 50 do 80 posto subjekata ne poštuje odluku o formiranju cijena marži. Cijene su rasle svakodnevno. Dijelom su za to krivi i građani koji su u strahu od nestašice u par dana doslovno ispraznili police s osnovnim životnim namirnicama. Stručnjaci su bezuspješno upozoravali da to ne rade jer izazivaju umjetnu nestašicu koja neizbježno dovodi do rasta cijena. Prema mišljenju ekonomskog analitičara Admira Čavalića, upravo posljednji navedeni čimbenik, odnosno trenutak panične kupnje pojedini trgovci i proizvođači su zloporabili kratkoročnim podizanjem cijena.
- Vjerojatno će se nastaviti tendencija rasta cijena, međutim, građani mogu očekivati da dođe do pada cijena nafte i naftnih prerađevina, što se na globalnom tržištu bilježi proteklih dana, a samo je pitanje kada će reagirati domaći trgovci ovih proizvoda - kaže Čavalić za klix.ba. Kada je riječ o padu cijena egzistencijalnih dobara, Čavalić prognozira da bi do toga u blagoj mjeri, odnosno za nekoliko desetaka feninga, moglo doći uskoro.
- To bismo mogli očekivati već u idućim danima ili tjednima. Police su sada pune, odnosno potražnja je stala i vjerojatno će trgovci reagirati tako da spuste cijene, prije svega ulja, brašna i sličnih proizvoda - ističe Čavalić, čije su se ranije prognoze u praksi i ostvarivale. Prema njegovom mišljenju, država bi trebala olakšati uvoz koji je sada ključan kako bismo spustili cijene na domaćem tržištu. Što više imamo uvoznih alternativa, kako on dodaje, manji su izgledi da cijene budu visoke.
"Ovdje imam i primjer. Naime, u Banjoj Luci sam prije nekoliko dana našao ulje koje košta 3,38 KM i ono je predstavljeno kao srbijanska uvozna alternativa. To kroz tržišne mehanizme vodi do obaranja cijena i drugih proizvođača - zaključuje Čavalić.
Nizak standard
Pojeftinjenje proizvoda tek malo bi pomoglo građanima, bez značajnog rasta plaća teško da će prodisati. Naime, potrošačka košarica gotovo je dosegla 2500 KM, dok je prosječna plaća tek nekih 1050 KM.
Dok plaće u BiH ne budu dostatne za podmirenje najosnovnijih potreba, teško da u BiH bude i nade za bolje sutra. Iseljavanje je na vrhuncu, što i ne čudi s obzirom na ekonomsku i političku situaciju.
