“Vijeće prima na znanje mišljenje Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Vijeće će i dalje temeljito razmotriti ovaj dokument i vratiti se na to pitanje kasnije ove godine. Vijeće potiče Bosnu i Hercegovinu da bez daljnjeg odgađanja nastavi s formiranjem vlade kako bi se provele potrebne reforme. Stranačke politike i nedostatak spremnosti na kompromis ne bi trebali blokirati legitimne težnje građana Bosne i Hercegovine da napreduju prema Europskoj uniji”, navedeno je u zaključcima Vijeća za opće poslove u Luksemburgu na kojemu nije odobren početak otvaranja pregovora s Makedonijom i Albanijom te se sve odgađa za jesen, što može biti pozitivna, ali i negativna vijest za BiH, piše Večernji list BiH.
Jedino potpora Hrvatske
Na sastanku šefova diplomacija sudjelovala je i hrvatska ministrica za vanjske i europske poslove Marija Pejčinović Burić koja je ponovila svoju potporu ubrzavanju približavanja Bosne i Hercegovine u članstvo Europske unije. Objasnila je kako vjeruje da je iznimno važno da se u europskim institucijama osvješćuje europska perspektiva BiH. “Vjerujemo da je iznimno važno da se u europskim institucijama osvješćuje europska perspektiva BiH jer mislimo da je iznimno važno da se to ne izgubi iz vida. Pred BiH je još puno posla, ali bitno je svaki put ponavljati da je to država koja ima europsku perspektivu i da je europski put najbolji za BiH u smislu stabilizacije i prosperiteta kako te zemlje tako i u cijeloj regiji”, rekla je Pejčinović Burić i dodala kako je jedina na sastanku govorila o europskoj perspektivi BiH. To pak sugerira kako je Hrvatska prilično usamljena kao lobist za BiH, a ništa bolji signali nisu bili ni za ostatak regije. Iako se, naime, očekivalo kako će se zbog postignutog napretka honorirati napredak Sjeverne Makedonije i Albanije te otvoriti pristupni pregovori, odluka o tome ipak je odgođena za listopad ove godine, i to bez jasnih naznaka da će se i tada donijeti pozitivna odluka. BiH u tome smislu ima još lošiji status budući da još uvijek nije ispunila ni jedan od uvjeta koji su joj postavljeni u mišljenju, kao ni preduvjet o uspostavi vlasti na državnoj, ali i na nižim razinama. S obzirom na to da je trenutačno glavna pozornost usmjerena prema uspostavi novog saziva Europske komisije, Brexitu i migrantskoj krizi, teško je očekivati da se prije sljedeće godine mogu očekivati pozitivniji signali iz Europe. Istodobno se i sama BiH ne trudi opravdati povjerenje te nastavljanjem igara oko blokade vlasti sama sebi minira europski put. Koliko su stvari u BiH podijeljene, najbolje govore i komentari koji su se mogli čuti nakon objave mišljenja po kojem je sve do bh. vlasti, ali da se zemlja ipak, diplomatskim rječnikom rečeno, našla u čekaonici uz formulaciju kako ima priliku dobiti kandidacijski status ako provede reforme nabrojene u čak četrnaest točaka. Za predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića nema nikakve dvojbe kako je to ipak pozitivan znak iz Bruxellesa, a on to vidi kao “povijesnu prekretnicu” na europskom putu ove zemlje. S druge pak strane, stranka čiji je on član postavila je uvjete koji su doveli do blokade uspostave vlasti. Zvizdić već mjesecima uzaludno čeka nasljednika na poziciji predsjedatelja Vijeća ministara BiH jer se stranke koje su dobile najveću potporu birača na izborima provedenim još u listopadu 2018. nikako ne mogu dogovoriti o imenovanju nove vlasti.
NATO-om uvjetuje EU
Iako se svi slažu da im je članstvo u EU prioritet, vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije i srpski Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika vode rovosku bitku o tome hoće li se tome dodati i članstvo u NATO-u. Za Europsku uniju ipak je najvažnije imati sugovornika na državnoj razini s kojim bi mogli dogovarati daljnje korake i reforme koje bi vodile k kandidacijskom statusu. Uz to, EU očekuje i promjene Izbornog zakona, na kojima inzistira i RH s legitimnim predstavnicima. •
