Prema podacima Centralne banke BiH za cijelu 2021. godinu dijaspora je obitelji i prijateljima poslala 3,043 milijarde maraka, dok su godinu ranije u BiH stigle 2,522 milijarde KM po osnovu novčanih doznaka.
Ekonomist Marko Đogo kaže da rast doznaka, bez obzira na globalnu krizu, ne treba čuditi, s obzirom na inflaciju i da novac gubi svoju vrijednost.
- Do kraja četvrtog kvartala 2022. godine taj broj će vjerojatno premašiti tri milijarde maraka, budući da pred kraj godine ciklično stiže najviše tog novca - kazao je Đogo.
On je dodao da bi se trend rasta mogao prekinuti 2023. godine te da je to poprilično pouzdano očekivanje.
- Ako bude ozbiljna ekonomska kriza, a u najavi jeste i prvi parametri pokazuju da će tako i biti, to će se negativno odraziti na naše ljude koji rade u inozemstvu, tako da će oni slati manje novca - istaknuo je Đogo.
I ove doznake koje su stigle za tri kvartala 2022. godine manje su od onih koje su dolazile prije deset godina, što je posljedica demografskih kretanja.
- Sada se u inozemstvo sele čitave obitelji i prosto ne šalju novac više ovamo, za razliku od ranije, kada je na rad u inozemstvo odlazio samo muškarac koji je ovdje izdržavao obitelj - naveo je Đogo.
Naglasio je da novac koji stiže po osnovu doznaka važan za građane, ali da je i taj značaj sve manji.
- U jednom trenutku smo imali situaciju da su doznake pristigle iz inozemstva činile 20 posto BDP-a, a u 2022. godini to će biti manje od deset posto, s obzirom na to da je BDP premašio 35 milijardi KM, a doznake teško da će, zaključno sa četvrtim kvartalom dostići 3,5 milijardi maraka - zaključio je Đogo.
Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inozemstva su počele padati i taj trend su imale sve do 2012. godine, od kada počinju postupno da se oporavljaju, piše Glas Srpske.
Raniji podaci Centralne banke BiH pokazuju da je novčana pomoć iz inozemstva građanima u BiH rasla, te da je tek 2017. uspjela dostići nivo iz 2007. godine, odnosno dijaspora je tada poslala 2,51 milijardu KM.
