Prijave za upis na fakultete diljem BiH već su u punom jeku. Veliki broj mladih u nadi da će upisati fakultet te steći toliko željenu diplomu priprema se za prijamne ispite koji su prvi korak u svijet akademskih građana.
Diploma ne nosi sigurnost
Međutim, sama diploma, čak i tehničkog fakulteta, ne znači nužno dobivanje posla. Potrebno je otići korak dalje i razvijati kompetencije i vještine koje poslodavci najviše traže, a što uključuje spremnost na timski rad, poduzetničke vještine, izvrsne komunikacijske vještine, dobro reagiranje u stresnim situacijama i poznavanje jednog ili dva strana jezika. U BiH studira više od 18.000 studenata, međutim, najveći broj njih nakon okončanja studija teško ili gotovo nikako ne pronalazi posao, osobito ne u svojoj struci. Prema tvrdnjama nevladinih organizacija, za takvo stanje nije kriva samo teška ekonomska situacija u zemlji. Prema njihovim procjenama, najveću odgovornost za nedostatak radnih mjesta u BiH snose sami studenti. Više anketa koje su na teritoriju BiH napravljene u posljednjih nekoliko godina, tvrdi NAP, pokazalo je da najveći broj bh. studenata ima samo jedan cilj tijekom studiranja. Taj cilj se ne odnosi na stjecanje novih znanja i iskustava, već na stjecanje diplome. Prema podacima međunarodnih organizacija, a koje je objavio NAP, Bosna i Hercegovina je zemlja iz koje studenti najmanje idu na međunarodne razmjene studenata, tijekom studiranja najveći broj njih novac ne zarađuju samostalno, nego ih financiraju roditelji koji novac posuđuju od banaka ili prijatelja, a čak i po okončanju studija čekaju da im roditelji pronađu posao, ne usuđujući se sami pokazati ni najmanju inicijativu.
Državna služba
Najveći broj bh. studenata mašta o poslovima u državnim kompanijama u kojima su plaće visoke, a obveze minimalne. Međutim, ovakav stav i ne čudi s obzirom na stanje u zemlji i činjenicu da jedino poslovi u državnoj službi ili državnim kompanijama nude kakvu-takvu sigurnost, tj. redovite plaće koje su, usput rečeno, za bh. standarde prilično visoke, radni odnos na neodređeno, te sva ostala prava zajamčena Zakonom o radu, Zakonom o državnoj službi te kolektivnom ugovoru. Prema navedenom istraživanju, tek mali broj studenata u BiH mašta o pokretanju vlastitog posla ili radu na projektima koji će promicati društvene vrijednosti. S druge strane, za pokretanje privatnog posla potreban je novac koji mladi ljudi obično nemaju, potrebno je i kakvo-takvo radno iskustvo koje nemaju gdje steći. Poticaji države za usmjeravanje mladih k pokretanje privatnog posla su jako mali ili nikakvi. Jedini način opet je financiranje roditelja.
