Pandemija koronavirusa prouzročila je najviše posljedica u oblasti zdravstva, ali i u svim ostalim sferama društvenog života na cijeloj planeti, pa neizbježno i u Bosni i Hercegovini. Negativan odraz ovakve globalne situacije stvorilo je dugotrajno negativan trend u izravnim stranim investicijama u BiH, navodi se u analizi Agencije za unaprjeđenje stranih investicija u BiH (FIPA).
Čak i prije izbijanja pandemije Covida-19 na globalnoj razini izravne strane investicije su bile u padu zbog nesigurnosti trgovinske politike, pada stope prinosa od izravnih stranih investicija, te promjene forme međunarodne proizvodnje.
- Predviđa se da će globalni tokovi izravnih stranih investicija opasti i do 40 posto u 2020. u odnosu na 2019. kada su iznosili 1,54 trilijuna US$ i bili veći za tri posto u odnosu na 2018. Kada se sve to promatra u BiH, iznos pasive izravnih stranih investicija (priljevi u BiH) u 2019. iznosili su 899 milijuna KM što je bilo povećanje za 11,6 posto u odnosu na 2018. – navode iz FIPA-e u Analizi privrednih i ekonomskih indikatora u vezi sa izravnim stranim investicijama u razdoblju pandemije Covida-19.
Prije pandemije, kako se dodaje u analizi, 79,3 posto investitora navelo je da planira nove investicije i reinvesticije u 2020. u BiH. Tijekom svibnja ove godine Agencija je uradila Aftercare online upitnik sa postojećim investitorima i na osnovu odgovora koje je dobila njih 50 posto potvrđuje nastavak planiranih investicija u BiH koje su dogovorene i prije Covida, 40 posto će najvjerojatnije odgoditi planirane investicije, dvije kompanije planiraju premještaj dijela poslovnih aktivnosti izvan BiH, a jedna kompanija će potpuno obustaviti investicijske aktivnosti.
Prema preliminarnim podatcima Centralne banke BiH, već u prvom kvartalu 2020. godine registrirano je smanjenje izravnih stranih investicija za 3,4 posto što kao neto financijska pasiva iznosi - 243,2 milijuna KM.
- Ekonomija BiH, koja je i prije Covida-19 bila na putu usporavanja, sada se suočava s mogućom dubokom recesijom. Ako uzmemo u obzir izvješća međunarodnih institucija o položaju BiH na globalnoj razini i tome dodamo posljedice pandemije, jasno je da će efekti po bh. ekonomiju i privredu biti skoro dramatični – navode iz FIPA-e.
Glavni ekonomski prioriteti BiH, ističu iz FIPA-e, svakako bi morali biti ubrzanje integracija u EU, jačanje financijskog sustava, reforma javne uprave, te osiguranje ekonomskog rasta poticanjem dinamičkog i konkurentskog privatnog sektora.
FIPA i pored evidentnih teškoća i objektivnih prepreka izazvanih pandemijom i dalje radi na realizaciji postojećih i pribavljanju novih projekata koji bi mogli biti interesantni za potencijalne strane investitore u BiH.
Trenutačno je u fazi razrade 285 „FIPA projekata“ i to u poljoprivredno-prehrambenom sektoru 72 projekta, metaloprerađivačkom sektoru 17 projekata, energetskom sektoru 52 projekta, turizmu 51 projekat, drvnom sektoru 11 projekata, u oblasti nekretnina 22 projekta, tekstilnom sektoru pet projekata, sektoru inovacija 20 projekata, te u drugim sektorima 35 projekata.
Pored ovih u realizaciji su i prioritetni projekti Vlade Republike Srpske (66 projekata) i Vlade Federacije BiH (112 projekata).
- Sigurno je da bi realizacija bar većine od ovih projekata značajno doprinijela poboljšanju ekonomskog i privrednog ambijenta i imidža BiH kao i njenom privrednom rastu koji bi se potvrdio najprije kroz zapošljavanje ljudi - dodaju iz FIPA-e.
Ono što je izvjesno u ovom trenutku kao važno uporište za privredni oporavak od posljedica pandemije jeste pomoć od Vijeća EU koje je u okviru iznosa za pomoć zemljama Zapadnog Balkana predvidjelo i 250 milijuna eura za BiH, saopćeno je iz FIPA-e.
