Cijene osnovnih namirnica u BiH vrtoglavo su narasle u posljednjih nekoliko mjeseci, što za građane u teškoj, kako epidemiološkoj tako i ekonomskoj situaciji, predstavlja dodatni udar na i onako tanak džep. Brašno, ulje, pileće meso, jaja, ali i gorivo samo su neki od proizvoda koje svakodnevno koristimo, a čija cijena posljednjih mjeseci bilježi rast, piše Večernji list BiH.
Cijene divljaju
Za litru ulja domaćeg proizvođača potrošači sada plaćaju 2,60 KM, dok je, primjerice, u ožujku prošle godine bila 2 KM, a već u prosincu 2,20 KM. Uspoređujući i cijenu brašna, razlika je drastična – u svibnju prošle godine 1 kg brašna stajao je 1 KM, u prosincu 2020. već je dosegnuo 1,10 KM, dok je sadašnja cijena kilograma brašna domaćeg proizvođača čak 1,70 KM. U rujnu smo i litru mlijeka prosječno plaćali 1,40 KM, a danas je gotovo 1,70 KM. Isto je i sa šećerom, koji je prošle godine u rujnu koštao 1,20 KM, a danas je 1,40 KM. Mnogi najavljuju i daljnje povećanje cijena, a među njima su i peradari. Građane je najviše pogodilo poskupljenje piletine. Ovo meso najčešće se moglo naći na trpezama bh. građana upravo zbog cijene. Sada će se i ono mnogo rjeđe naći na tanjurima. Cijena piletine svakako će umanjiti količinu mesa koju konzumiraju bh. građani, a koje su i do sada jeli najmanje. Prema službenim statistikama, u BiH se jede najmanje mesa u Europi. U prosjeku građani EU pojedu dvostruko više mesa od građana BiH. S oko 35 kg pojedenog mesa po stanovniku tijekom godine BiH je na začelju i među zemljama regije. Prema ovim podacima, stanovnik BiH dnevno ne pojede ni punih 100 grama mesa. Dobar dio toga pojedu bogati, tako da nije teško zaključiti kako u BiH živi veliki broj onih koji dnevno ne mogu pojesti ni 50 g mesa. Usporedbe radi, u zapadnoj Europi svaki stanovnik prosječno godišnje pojede između 80 i 90 kg mesa.
BiH i EU
Zbog nedostatka novca za neke kvalitetnije namirnice, građani BiH su apsolutni rekorderi po potrošnji jeftine i prilično zasitne hrane jer svoje apetite uglavnom zadovoljavaju kruhom, raznim drugim pekarskim proizvodima, tjesteninom… Iako je SZO utvrdio kako su crveno meso i mesne prerađevine kancerogeni, većina građana BiH bi, s obzirom na standard, gotovo u istoj mjeri trebala strahovati i od posljedica pretjerane konzumacije kruha i tjestenine, koje konzumiramo u mnogo većim količinama nego teletinu, junetinu ili svinjetinu. Proizvoda od tijesta prosječan bh. građanin pojede 110 kg godišnje, tri puta više od stanovnika EU. A tijesto će se konzumirati još i više, jer su počele divljati i cijene piletine, koju građani uglavnom kupuju. Uz malu potrošnju mesa, prazni novčanici u kombinaciji s visokim cijenama utječu na to da nam teletina i janjetina u tanjurima češće služe kao začin, a ne kao glavno jelo. Mirovine su takve da si umirovljenici samo dvaput mjesečno mogu priuštiti neko varivo od piletine, drugo meso mogu samo sanjati. Mlijeka pijemo upola manje, voća jedemo pet puta manje, a ribe čak sedam puta manje nego u EU. Potrošnja ribe u EU premašila je 20 kg po glavi stanovnika, a u BiH se pojedu oko 3 kg. •
