Sve oči i dalje su uprte u 120 svjetskih čelnika i hoće li dogovoriti mjere koje će spasiti planet i postići sporazum o smanjenju zagađenja, piše Večernji list BiH.
Pregovarači su jučer usvojili nacrt globalnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena i proslijedili su ga ministrima okoliša i vanjskih poslova da razriješe preostale sporne tačke. No javnost mora znati i što se događa u RH, kazao je prof. dr. sc. Branko Grisogono. Ali i u BiH.
Prognoza: 2 do 4 stupnja više
Dok se svjetski lideri i znanstvenici "bore" za pronalazak adekvatnih odgovora i alata za suzbijanje klimatskih promjena, u BiH se ne radi na adaptacijama povezanim s globalnim zatopljenjem. Upozorenje na potrebno suočavanje s mogućim modelima klimatskih promjena su jake poplave i suše koje povremeno zahvataju BiH. Ne postigne li se do kraja globalni sporazum o klimi, temperatura na Zemlji prema optimističnijem bi scenariju do kraja ovoga stoljeća mogla rasti 2C, a prema najcrnjem i 4C, uz populaciju od 15 mlrd. stanovnika. Ekonomija je u posljednjih 140 godina udvostručena, čime se udvostručilo i zagađenje, zagrijavanje, emisija stakleničkih plinova..., što osjećamo i kroz toplinske udare, poplave u obalnim područjima, dizanje razine mora... No, kako više nemamo ni beskonačna tržišta ni izvore proizvodnje, Grisogono upozorava kako nam je potreban humanistički pristup novonastalim klimatskim promjenama, od obnovljivih izvora energije do suvremene poljoprivrede u čemu nam i te kako mogu pomoći agrometeorološka istraživanja, modeli i scenariji. Pogotovo ako se zna kako su danas u Europi klimatskim promjenama najviše ugrožena područja Mediterana, poput suhih i vrućih područja Dalmacije i Hercegovine. Najnovija istraživanja govore kako se ta područja alarmantno šire prema unutrašnjosti Europe i do 2080. mogla bi obuhvatiti čitavu RH, čime bi nestala i bioraznolikost.
Gubici i potrebne mjere
Prema riječima agrometeorologinje dr. sc. Višnjice Vučetić iz Hidrometeorološkog zavoda RH, od mjerenja 1862. do 2014. bilo je sedam ekstremno sušnih godina, od kojih samo u ovome stoljeću šest. Ekstremno hladne bile su samo tri, od kojih zadnja 1940. Klimatske promjene i toplinski stres, koji se osobito osjeća na području srednjeg Jadrana, utječe na biljni svijet i sve kraću vegetaciju. Jabuka u posljednjih 10 godina dozrijeva 4 dana ranije. Graševina i plavac mali od 1961. do 1990. u prosjeku su dozrijevali 35 do 38 dana, a od 1981. do 2010. 10 do 12 dana kraće te je vinogradarima teško obaviti berbu u kratkom vremenu – objašnjava Vučetić. Očekuje se da će se vegetacijski ciklus kukuruza skratiti do mjesec i pol, a prinos pasti za četvrtinu do 2100., upozorila je Vučetić, ističući kako su ugrožene i druge kulture. Sve to govori da treba dobro planirati poljoprivrednu proizvodnju u BiH i regiji uvažavajući sve spoznaje.
