Dovođenje plina u Hercegovinu, kao trenutačno najčišćeg energenta, kapitalni je projekt na koji se gleda s posebnim zanimanjem, a pogotovo u svjetlu najava kako se na realizaciju ne bi trebalo čekati dugo. Naime, već bi 2024. prvi kubici trebali poteći cijevima na smjeru Posušje - Mostar, piše Večernji list BiH.
Uloga županija
Radi se o projektu Južna interkonekcija kojim će plin preko Hrvatske ući u BiH te otvoriti nove dimenzije u razvoju gospodarstva.
Predstavnici USAID-a, uz čiju se potporu priprema realizacija projekta, obilaze županije preko kojih će prolaziti trasa novog plinovoda, a ovih su dana bili i u HNŽ-u gdje su razgovarali s premijerom županije Nevenkom Hercegom.
Predstavnici USAID-a podsjetili su na to kako proceduralna problematika ide svojim tijekom i kako su za sami projekt plinofikacije, čiji je investitor tvrtka BH Gas, uz potporu USAID-a, završeni idejni projekt, studija izvedivosti i studija utjecaja na okoliš.
- Ostaje nam ključno pitanje riješiti međudržavni sporazum između BiH i RH, s tim da je Hrvatska, odnosno tamošnji investitor tvrtka Plinacro, već riješila potrebnu proceduru i odredila točku priključka na međudržavnoj granici.
Po projektnoj dinamici, plin bi u Hercegovinu, transportnom odnosno magistralnom mrežom, trebao stići do 2024. kada je predviđen završetak projekta, a onda je na mjesnim razinama razvijati sekundarnu mrežu, osnivati specijalizirane tvrtke i sl. - kazao je Mak Kamenica, direktor USAID EPA projekta.
Herceg je podržao projekt, naglasivši njegov značaj te kazavši kako će isti ovom prostoru omogućiti sigurnu opskrbu plinom i nabavu toga energenta na tržištu EU. Objasnio je kako će županija biti na raspolaganju, razumijevajući podijeljene mjerodavnosti na više razina kada je riječ o ovim strateškim projektima na polju energetike te kako očekuje koordinaciju po vertikalnoj liniji. Zbog toga je izrazio zadovoljstvo najavom USAID-a da uskoro organizira zajednički sastanak svih predsjednika županijskih vlada i resornih ministara kako bi razmijenili informacije.
Treba naglasiti kako je Južna interkonekcija strateški važan projekt za BiH koji će u prvom redu omogućiti diversifikaciju izvora opskrbe, pozicionirati je na mapu važnih energetskih koridora, ali i omogućiti gospodarstvenicima u Hercegovini jeftin i ekološki prihvatljiv energent koji će otvoriti nove perspektive ekonomskog razvoja.
Trasa plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska polazi od mjesta Zagvozd (Hrvatska) do granice s BiH te zatim ide preko Posušja, Tomislavgrada i Bugojna do Novog Travnika, gdje se spaja s postojećim transportnim sustavom. Drugim krakom plin će se distribuirati od Posušja do Mostara.
Prednosti
Realizacija projekta omogućit će uvođenje prirodnog plina kao novog i ekološki prihvatljivog energenta u sve sektore potrošnje na promatranom području, uključujući industrijski sektor i sektor široke potrošnje, kao i sva zainteresirana kućanstva.
Taj projekt je u funkciji povezivanja transportnih sustava BiH i Hrvatske, a ima, objašnjavaju iz BH Gasa, nekoliko strateški važnih ciljeva - prvi je osigurati siguran i pouzdan pravac opskrbe prirodnim plinom primarno postojećih potrošača, dok je vrlo značajan i cilj diversifikacije izvora (plin iz Kaspijske regije preko IAP projekta, LNG s Terminala Krk, plinska čvorišta zapadne Europe) i pravaca opskrbe te u konačnici integracije s transportnim mrežama zapadne Europe.•
