BiH ima potencijal za vjetroelektrane, a postoji i zanimanje investitora, samo je pitanje kad će vlast to shvatiti. Mjerenjima na 10 mikrolokacija od Livna do Ravnog, obavljenim u projektu koji je financiralo španjolsko Veleposlanstvo, utvrđeno je kako na tri lokacije (Livnu, Mesihovini i Velikoj Vlajni) postoji mogućnost komercijalne proizvodnje električne energije, piše Večernji list BiH. Od toga je prošlo više od 10 godina, a ideje i projekti se odvijaju sporo.
Deset godina na čekanju
Od postavljanja mjernih postaja u livanjskoj i tomislavgradskoj općini prošlo je 10 godina. S dosta medijske pompe Elektroprivreda HZ HB je 29. rujna 2010. položila temeljni kamen za izgradnju Vjetroparka Mesihovina. Od tog polaganja do danas nije bilo gotovo nikakvih pomaka. Zbog čega, pitali smo i tadašnjeg i sadašnjeg načelnika općine Tomislavgrad, Ivana Vukadina. - Trebalo bi pitati one koji su sjedili prije u upravama u EP zašto su 4 ili 5 godina čekali i nisu ništa radili na tom području i kako su im protjecali dani u smislu realizacije projekata. Projekt se od 2010. do 2014., nažalost, nije maknuo s mjesta. Znam što se događa u EP HZ HB i smatram kako će i ta priča napokon krenuti. EP je podnio zahtjev za izdavanje energetske dozvole, papirologija je spremna, izvlaštenje zemljišta je napravljeno i mislim da su u zadnjoj fazi pregovori o nabavi turbina s dobavljačima. Ono što znam je i da je natječaj za probijanje cesta koji je, usput rečeno, u ladici čekao tri godine i nije bio potpisan, poništen i sada ide raspisivanje novog natječaja kako bi se i ta priča otkočila, kazao je Vukadin te zaključio da ‘što se čekalo toliko dugo’ treba pitati neke druge, a ne njih u Općini Tomislavgrad.
Vrijednost oko 150 mil. eura
Nova Uprava EP HZ HB prezentirala je planirane elektroenergetske projekte, a Marinko Gilja, generalni direktor tog javnog poduzeća, tijekom boravka u Livnu izjavio je: - VE Mesihovina kreće već u realizaciju i tu su iznosi investicija, recimo, nekih 100 milijuna eura i rok završetka radova je kraj 2017. godine.”
Za razliku od Elektroprivrede, Kinezi koji prednjače u proizvodnji vjetroenergije bili su vrlo ekspeditivni i potpisali sporazum o razumijevanju s Matom Dukićem, direktorom tomislavgradske tvrtke Gradina. Snaga VE bila bi 112 MW, rok izgradnje 2017., a vrijednost investicije oko 150 milijuna eura. Pomaka ima i u projektu VE Ivovik u Livnu, kaže načelnik Livna Luka Čelan, te dodao: - Što se tiče općine, ostalo je samo da oni uplate pristojbu kako bi mogli ishoditi građevinsku dozvolu i nakon toga prići samoj realizaciji projekta. Studija je pokazala opravdanost investiranja u projekt Ivovik proizvodnog kapaciteta od oko 72 MW, a u njegovu sklopu planirana je i izgradnja transformatorske stanice. I u Kupresu bi se trebala zavrtjeti “vjetro-priča”. Vlada FBiH polovinom siječnja dala je prethodnu suglasnost Ministarstvu energetike, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetske dozvole za izgradnju vjetroelektrane Kupres 1 na lokalitetu sela Ravno - Kozjača.
