Intervju Ivan Šuker

Izjednačit ćemo prava branitelja i osigurati ravnopravnost Hrvata

16.09.2015., Zagreb - Aktualnim prijepodnovom Sabor je poceo 20 sjednicu, prema najavama zadnju u 7. sazivu. Tomislav Karamarko , Ivan Suker.  Photo: Patrik Macek/PIXSELL
06.11.2015.
u 06:15

EU fondovi Hrvatsku i BiH treba povezati zajedničkim projektima koji se financiraju iz Europske unije POBJEDA Nakon što je Dragan Čović postao član Predsjedništva BiH, Kolinda Grabar-Kitarović predsjednica RH, Tomislav Karamarko će biti premijer RH

Livnjak s prebivalištem u Velikoj Gorici drugi je na listi Domoljubne koalicije za Hrvatski sabor. Ivan Šuker očekuje sva tri mandata u 11. izbornoj jedinici. Ističe da će Karamarkova Vlada snažno lobirati i raditi na popravljanju položaja Hrvata u BiH te povezivanju dijaspore.

Večernji list: U dijaspori se birališta na izborima za Hrvatski sabor otvaraju već u subotu. Kakva su vaša očekivanja?

Očekujemo da će Domoljubna koalicija osvojiti sva tri mandata u 11. izbornoj jedinici.

Večernji list: Zašto ste optimistični?

Prijavio se prethodno veliki broj ljudi za glasovanje i zato očekujemo veliki odziv. Iskreno se nadam da je zadnji put da se događa izborna diskriminacija Hrvata izvan Hrvatske. Nakon što osvojimo vlast, preuzmemo odgovornost za RH, u sljedećem mandatu promijenit ćemo Izborni zakon i uvesti dopisno glasovanje.

Večernji list: Primjetno je da se na ovim izborima prijavio nešto veći broj birača iz BiH i dijaspore nego što je to bio slučaj s protekla dva izborna kruga. Što vam to govori?

To jasno ukazuje privrženost tih ljudi Republici Hrvatskoj, ali i da žele sudjelovati u političkom životu.

Večernji list: Je li to pogrešno i kako gledate na tvrdnje onih koji kažu da bi na izborima u RH trebali glasovati samo oni koji državi plaćaju porez u RH?

To je smiješno. To govore oni koji su se u predizbornoj kampanji bavili svime i svačim, ali ni jednom riječju nisu spomenuli Hrvate u BiH, dijaspori te Hrvate kao nacionalne manjine u susjednim državama.

Večernji list: Kakva je općenito strategija HDZ-a prema Hrvatima izvan domovine, kako onima u BiH, tako i onim drugima?

Možda je grubo reći, ali ja bih ih podijelio u četiri skupine i potrebe da se na takav način pristupi tim ljudima. Jedno su Hrvati u BiH koji su konstitutivni i jedan od tri ravnopravna naroda. Nama je najvažnije da se ta konstitutivnost i ravnopravnost ostvari u stvarnosti, a da mi Hrvatima u BiH budemo čvrsto političko rame na koje se mogu osloniti. Imamo Hrvate koji su nacionalna manjina u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji gdje Hrvatska treba tražiti daleko veća prava nego što imaju danas. Poseban problem imaju Hrvati u zemljama zapadne Europe, njih oko 400.000, koji su izmjenama Zakona o prebivalištu više nemaju prebivalište u Hrvatskoj, nego primjerice u Njemačkoj. Četvrta skupina su Hrvati iz prekomorskih zemalja i oni se također suočavaju s ozbiljnim problemima. To je prije svega porez na mirovinu jer Hrvatska s tim zemljama nema potpisane ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i zdravstvenog osiguranja. To ih dovodi u jako tešku situaciju prigodom boravka u RH. Što se tiče pomoći Hrvatima BiH, uz političku, postoji veliki prostor za korištenje fondova EU.

Večernji list: Zašto je vaša lista bolja od ostalih za birače izvan RH?

Zato što drugi nemaju politiku prema Hrvatima izvan Hrvatske. Ovu politiku možete ostvariti samo ako imate 76 ruku u zraku. U proteklim godinama se to najbolje vidjelo. Mnogi projekti koji su započeti za vrijeme četverogodišnjeg mandata Kukuriku koalicije jednostavno su nestali. Sve druge liste koje će u Hrvatskom saboru imati jednoga ili dva zastupnika mogu samo obećavati. Ispuniti ta obećanja ne mogu. U komunikaciji s ljudima na terenu ovih dana, ali i na temelju iskustava prethodnih godina znamo jako dobro što treba napraviti. Jako je bitno što je ostvareno nacionalno i političko jedinstvo Hrvata u BiH. To je dovelo do toga i da Hrvati dobiju svoga člana Predsjedništva BiH. Zajedno smo izabrali i predsjednicu Republike Hrvatske, a sada treba napraviti i ovu treću političku polugu - pobijediti na izborima za Sabor na krilima Domoljubne koalicije nakon čega će predsjednik Karamarko postati hrvatski premijer. Tako snažna politička platforma omogućava vam provedbu važnih političkih odluka. Hrvatska kao članica EU i NATO-a može učiniti jako puno.

Večernji list: HDZ je obećao izjednačavanje prava branitelja HVO-a i HV-a. Kako to izvesti?

Radi se o istome odnosu i politici. Potrebne su vam ruke u Saboru, a onda tek mogu uslijediti bilateralni sporazumi RH i BiH u tome pravcu.

Večernji list: Nedavno vas je premijer Milanović, govoreći o listi HDZ-a za 11. izbornu jedinicu, nazvao 'kapitalcem iz Velike Gorice'. Kako komentirate te navode, kao i činjenicu da se vodi jako ružna kampanja?

To se događa kada nemate rezultata u protekle četiri godine, onda jedino što vam preostaje jesu napadi. Kada bi imali čvrste rezultate poduprte sa stajalištima domaćih i međunarodnih institucija, onda ne bi imali potrebe nekoga napadati. Jednostavno bi branili svoje rezultate i na temelju tih parametara definirali bi politiku za sljedeće četiri godine. Oni toga nemaju. Jedino što im preostaje jesu vrlo primitivni napadi, juriši, vrijeđanja. Međutim, to je nešto što više na hrvatskoj političkoj sceni ne može proći. Nije ni ranije, a kamoli sada.

Večernji list: Lajtmotiv SDP-ove kampanje je "Hrvatska raste", a glas za HDZ je glas za korupciju. Što je istina?

Ja moram postaviti protupitanje, tko je od HDZ-ovih dužnosnika pravomoćno osuđen? Nitko! A koliko ima dužnosnika s lokalnih razina te koalicije koji su pravomoćno osuđeni, bili u zatvoru ili su još uvijek tamo. To je svakome jasno. A što se tiče slogana 'Hrvatska raste' - najbolji učinak četverogodišnjeg mandata je -3,6 BDP-a, 100.000 manje radnih mjesta, javni dug veći za 100 milijardi kuna i 100.000 mladih Hrvata koji su morali napustiti Hrvatsku, pad na listi konkurentnosti. Logično je da sada moraju izvoditi ekshibicije kako bi sve to prikrili.

Večernji list: Je li Hrvatska podijeljena ususret ovih izbora?

Jeste. Bilo je različitih situacija i raznih podjela, ali, nažalost, situacija nikada nije bila lošija. Jedini rezultat ove Vlade je ideološki podijeljena Hrvatska, i to je nešto najlošije što se moglo dogoditi Hrvatima. Kada imate ovakve ideološke podjele u društvu, vrlo teško je napraviti rezultat. No, oni su na tome sustavno radili četiri godine. Takva je situacija iznimno opasna.

Večernji list: Na izvjestan način izbjeglička kriza je iskorištena u izbornoj kampanji. Kako gledate ne ovaj problem?

Ukratko, u pitanju je nesnalaženje i nepravodobno reagiranje. Oni nisu išli događajima ususret nego su njih događaji udarali u glavu. Sjetite se samo što su izjavljivali nakon što je predsjednica rekla kako Hrvatsku očekuje izbjeglički val od više desetaka tisuća ljudi. Sjetite se samo njihovih istupa i marginalizacije ove priče, a danas imate činjenicu da je kroz Hrvatsku prošlo 300.000 ljudi. Kada nisu imali argumenata na primjedbe i prijedloge oko rješavanja ove krize, dobili smo kao odgovor napade i uvrede u ovoj kampanji.

Večernji list: Dvadeset je godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Zaustavljen je rat, ali nije donesen pravedan mir. U kojem pravcu vidite rješavanje hrvatskog pitanja, ali i stanja stalne krize u BiH?

Dayton nije nikada zaživio na način kako je potpisan. A još veći problem bila je njegova revizija koja se odvijala na štetu Hrvata. Hrvati moraju dobiti ravnopravnost. Oni su konstitutivni i ravnopravni narod BiH. Moraju imati svoju televiziju, pravo na jezik, kulturu... A moraju se riješiti i pitanja važna za Hrvate u jedinicama lokalne samouprave gdje su u manjinskom položaju i gdje ne možemo doći do predstavničkih tijela. Stajalište o svemu tome iznijeli su predstavnici Hrvata iz BiH sa zahtjevima za promjenom Ustava i Izbornog zakona što bi vodilo posve novim odnosima u BiH.

Večernji list: Koliko je važno pri tome ubrzati euroatlantski put kako bi Hrvati iz BiH i RH živjeli u praktično jednoj uniji?

Hrvatski narod i njegovi političari jedini iskreno vode politiku za BiH. Drugi s figama u džepu vode drukčiju politiku. Interes hrvatskog naroda u BiH je Europska unija i NATO, i sve što se pod tim podrazumijeva, nakon čega će Hrvati biti u jednoj političkoj, sigurnosnoj i gospodarskoj cjelini.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?