Kalendarski nam je prije nekoliko dana počela jesen, no posljednjih godina sve više se to godišnje doba spominje “na papiru” negoli postoji u pravom smislu riječi. Svjedoci smo da se uglavnom izmjenjuju zima i ljeto, i to naglo. Tako su mnogi ove nedjelje sjedili na svojim terasama, uživali u suncu, temperatura je bila blizu 30 Celzijevih stupnjeva, piše Večernji list BiH.
Povratak babljeg ljeta?
Već početkom ovog tjedna pravi šok. Temperatura počinje padati, na višim nadmorskim visinama leprša snijeg, ljudi su u dugim rukavima, uključuje se grijanje... I ono što je najzanimljivije, ako je vjerovati norveškom meteorološkom institutu Yr.no, u dugoročnim prognozama oni ne isključuju da ćemo imati još miholjskog ili babljeg ljeta u listopadu ove godine. Što se promijenilo da nam se proljeće i jesen uglavnom vode tek na papiru, a ljeto i zima naglo se izmjenjuju šokirajući naš organizam i hvatajući nas nepripremljene na takve promjene? To smo pitali neovisnog meteorologa Zorana Zadru, profesora koji je jedan od najpreciznijih vremenskih prognozera na ovim prostorima.
Temperaturne oscilacije
Odmah na početku Zadro smiruje situaciju i ističe da veliki temperaturni skokovi i padovi nisu nešto što i prije nismo doživjeli, bilo da se radi o kraćim godišnjim dobima, u ovom slučaju proljeću i jeseni, ili da se radi o dnevnim velikim temperaturnim oscilacijama u razdoblju od 12 do 24 sata, kao što je bio slučaj s ovom jakom promjenom vremena.
- Proljeća i jeseni jesu prijelazna godišnja doba u kojima se, još pogotovo u prvim dijelovima, znaju dogoditi jake promjene vremena. Dakle, kada govorimo o klimatološkom proljeću, koje počinje od 1. ožujka, znaju se događati kasnozimski hladni prodori u ožujku. Takvih primjera imali smo kroz blisku i daleku prošlost. S druge strane, klimatološki ljeto završava krajem kolovoza, no znala su se i ranije događati ljetna razdoblja u rujnu, pa čak i u listopadu (miholjsko ljeto). Nama se čini, ako klimatološki računamo godišnja doba, da su jeseni i proljeća kratki. Međutim, ako računamo kalendarski, kako su stariji ljudi računali godišnja doba, često se vrijeme znalo poklapati upravo prema kalendarskom računanju vremena, tako da su se ljeta znala oduljiti do kraja kalendarskog računanja, dakle, do kraja rujna ili da se zime odulje do kraja ožujka, do kraja kalendarske zime - objašnjava za Večernji list Zadro.
Ističe kako su velike oscilacije temperatura i razne druge vremenske ekstreme prošli brojni naraštaji prije nas te kako se danas ništa neće naći što i prije nismo doživjeli. - Ovakve situacije često su se znale događati pri prijelazima prirodnih globalnih zagrijavanja k prirodnim globalnim hlađenjima pod djelovanjem Sunca, naravno - kazao je Zadro koji je još ranije za razdoblje od 2019. do 2060. godine najavio ekstremnije i opasnije vremenske epizode. A već ove godine smo se mogli uvjeriti kako bi moglo biti svega.•
