Fatalni ishodi u posljednjih mjesec dana bilježe se zbog "Izazova'' na društvenoj mreži TikTok u kojima se djeca pozivaju da izvrše samoubistvo. Trenutno internetom kruže izazovi kao što su “Cutting Challenge”, tokom kojeg mladi jedni druge potiču na rezanje tijela nožem, skalpelom ili žiletom, zatim “Drinking Challenge” koji predstavlja nadmetanje u količini popijenog pića ili neke druge tekućine. Tu su i “Choking Game”, odnosno igra gušenja tokom koje je potrebno staviti što više različitih stvari u usta, kao i “Passout Game” tokom koje je potrebno zaustaviti disanje sve do trenutka pada u nesvijest. Mnogo je opasnosti za najmlađe, a prevencija i nadzor, upozoravaju stručnjaic, su ključni, piše N1.
“Kada djeci date mobitel kao da im date pištolj u ruke, ukoliko ih ostavite bez nadzora”, rekao je Ranko Rajović, stručnjak za inteligenciju djece.
Objasnio je zbog čega djeca rade izazove, s medicinske strane. Naime, videoigrice i izazovi povećavaju nivo hormona dopamina i drugih koji čine da se dijete osjeća sretno ili zadovoljno. Također, ovim izazovima, dijete se osjeća dijelom nečega. Zbog čega ne može shvatiti da je to pogrešno? Jer se taj dio mozga razvija u kasnijim godinama, od 20. Zabrinjavajuće je to što, upozorava, digitalni svijet, ako se upotrebljava na pogrešan način, ostavlja trajne posljedice u smislu smanjivanja kognitivnih sposobnosti. Djeca ne mogu da sjede, pišu i uče te nemaju koncetraciju.
“Prevencija u ovome svemu je najvažnija. Nisam protivnik novih tehnologija, ali mora se kontrolistai. Ja ne bih kupio mobitel djetetu prije kraja osnovne škole. Kažu nemoguće. Onda barem sačekajte da završi 4. razred”, rekao je.
Inspektor Federalne uprave policije Saša Petrović kazao je kako sve društvene mreže mogu biti opasne za djecu. Upozorio da je da je, osim TikToka koji je izuzetno popularan među djecom, sve više popularniji i Snapchat. Ipak, ohrabrujuća vijest je da na području BiH do sada nije bilo evidentiranih smrtnih ishoda kao posljedica challengea sa TikToka.
“Imaju nevladine organizacije koje vrše monitorning na društveni mrežama. Povezani smo s njima, a mi imamo kompjuterske algoritme putem kojih pratimo djecu. Nama te organizacije javljaju IP adrese, lokacije itd. Trebamo imati na umu da naša djeca žive digitalno doba. Više od 95 posto informacija se zapriam digitalno. Uz nedostatak drugih uzbuđenja – vannastavnih aktivnosti, takmičenja u školama – okreću se tehnologijama. Djeca uvije traže uzbuđenje, odnosno igru. A igre nema ili je vrlo malo ima u fizičkom svijetu. Prije je bilo ‘idemo izaći u grad’, sada je ‘idemo se naći na serveru’. Pokušavamo pratiti te trendove i reagovati”, rekao je Petrović.
Problem je, ističe, kako većina roditelja misl ida se to dešava u Hollywoodu, ne i njihovoj djeci.
“Mi obilazimo škole i držimo radionice. Pustimo snimke intervjua koje smo radili s predatorima ili šta djeca rade. Materijale ostavljamo u školama. Nažalost, od 900 djece koliko ide u školu, dođe 15-ak roditelja na predavanja”, kazao je Petrović.
Ivanela Brković, stručna saradnica u srednjoj školi Vitez, kazala je kako su roditelji zabrinuti.
“Imaju izazovi i poput stavljanja sode bikarbon u oči da budu bjelje. Sve društvene mreže ostavljaju strašne posljedice na kompletan razvoj djece”, upozorila je.
