Na početku je kardinal pozdravio vjernike koji preko BHRT-a prate izravni video prijenos mise te one koji euharistiju slušaju preko valova Radio Marije BiH. Podsjetio je kako će na misi posvetiti ulje koje se koristi kod krštenja, potvrde, kod ređenja prezbitera i biskupa te kod posvete crkve i oltara. „Dok budemo za sve ove nakane molili, možda je važno da ne zaboravimo zahvaliti Bogu za dar vjere, za dar krštenja, za dar sakramenata koje slavimo. Na tu zahvalnost me ponukao jedan starac od 93 godine koji je prebolio ovu zaraznu bolest koronavirus. Kad je polazio kući dali su mu račun za korištenje respiratora. Starac je zaplakao. Mislili su da mu je cijena previsoka pa da zato plače. Starac uzdahnu i reče: 'Koliko godina dišem taj zrak koji mi život znači, a nikad nisam zahvalio Bogu. Ovaj aparat mi je pomogao disati i rado ću platiti, ali me je dozvao u pamet da se Bogu zahvalim što sam mogao tolike godine disati badava.' Neka ova sveta misa bude iskrena zahvala za disanje vjere kroz sve ove kušnje koje smo proživjeli i neka nas ova misa ojača da budemo strpljivi i ustrajni u kušnjama naših života“, rekao je kard. Puljić.

Poslije pročitanih svetopisamskih čitanja i naviještenog Evanđelja, nadbiskup koadjutor mons. Vukšić uputio je prigodnu homiliju. Najprije je istaknuo kako je u naravi je svakog euharistijskoga slavlja, da ga se obavlja uz sudjelovanje naroda Božjega, a sudjelovanje brojnih svećenika u zajedništvu sa svojim biskupom jedna je od prepoznatljivih oznaka je euharistijskoga slavlja za vrijeme kojega se blagoslivlja ulje.

Dodao je kako je svima poznato da je od najranijih vremena u Crkvi bio ustaljen običaj da se tijekom obreda uskrsnoga bdijenja obraćenicima na kršćanstvo, koji su prethodno prošli katekumensku pripravu, podjeljivalo tri sakramenta uvođenja u kršćanstvo: krštenje, krizmu i svetu pričest. Tako se ustalio i običaj posvete ulja krizme. „Nalazimo se u prilikama, koje su na neki način slične onima u kojima su se okupljali kršćani prvih stoljeća. Oni su se, radi zaštite vlastitih života, obično u ne veliku broju okupljali na slavlja i vršili ih često u zatvorenim prostorima ili katakombama, sklonjeni od ondašnjih vlasti koje su ih progonile. A mi u ove dane i nedjelje, na sličan način kao i naša braća i sestre na raznim stranama svijeta, radi zaštite ljudskih života i zdravlja, okupljamo se u malom broju u hramovima Božjim u nadi, da ćemo tako biti daleko od ovoga nevidljivog neprijatelja tijela i duše. Maloga virusa, a velike opasnosti. Ili kako bi rekli na ovim stranama: Maloga hajvana, a velikoga belaja“, kazao je mons. Vukšić i dodao kako se uz lijepi starodrevni običaj posvete Ulja, za vrijeme ove misa obavlja se još jedan važan čin, a to je poseban obred koji se zove Obnova svećeničkih obećanja. „Zato je određeno, da ova misa bude koncelebrirana te se preporučuje da u njoj, zajedno s biskupom, kao njegovi suradnici svete krizme i cijeloga dušobrižništva, budu nazočni brojni svećenici iz različitih krajeva biskupije radi očitovanja zajedništva prezbitera s njihovim biskupom“, kazao je i podsjetio kako to nije moguće fizički, ali su sjedinjeni u molitvi.

Zahvalio je najiskrenije i televizijskim i radijskim djelatnicima i njihovim kućama koji, svojom tehnikom i strukom, ali iznad svega prijateljskom solidarnošću u ova nezgodna vremena, omogućuju da se vide i čuju.

U drugom dijelu propovijedi, propovjednik je govorio o podrijetlu, trajanju, naravi i smislu naše svećeničke službe. „Upravo o tomu govori također predslovlje današnjeg euharistijskoga slavlja, koje nas podsjeća i poučava o podrijetlu, trajanju, naravi i smislu naše svećeničke službe riječima: 'Svemogući vječni Bože: ti si Jedinorođenoga Sina svoga pomazao Duhom Svetim za svećenika vječnoga saveza i odredio da njegovo svećeništvo dalje živi u tvojoj Crkvi. On sav svoj narod odlikuje kraljevskim svećeništvom i iz ljubavi prema braći odabire ljude koji polaganjem ruku postaju dionici njegove svećeničke službe. Oni obnavljaju žrtvu spasenja u njegovo ime, tvojim vjernima priređuju vazmenu gozbu, prednjače ljubavlju, hrane ih tvojom riječju i svetim otajstvima; posvećuju život tebi i spasu braće, nastoje postati slika samoga Krista i postojano svjedočiti ljubav i vjernost tebi.' A iz pročitanog odlomka Lukina evanđelja proizlazi da je, Isusovim dolaskom, Kraljevstvo Božje postalo stvarnost u vremenu i prestalo biti samo cilj budućnosti“, rekao je nadbiskup koadjutor ističući kako Kraljevstvo Božje i nastavlja postojati u svijetu po preobrazujućem djelovanju Duha Božjega po Isusu Kristu, Velikom Svećeniku, kojega je taj Duh Gospodnji pomazao.

„Po tomu djelovanju Duha Isus stalno nudi duhovno oslobođenje svima: siromasima, sužnjima, potlačenima i slijepima. U ta četiri oblika ljudske oskudice, koju Isus želi liječiti, slikovito i sažeto je izražena sva moguća bijeda čovjeka u svijetu. Tu su nedaće tijela u slici slijepih; tu je stradanja zbog zlobe drugih u liku potlačenih; tu su i žrtve društvenih nereda u slici sužanja; a tu su i siromasi koji trpe zbog nedostatka materijalnih sredstava“, istaknuo je propovjednik podsjećajući kako je Isusova 'blaga vijest' preobrazbe ljudskoga bića je proces, koji je s njim započeo, ali još uvijek nije dovršen.

„Stoga smo u današnjoj zbornoj molitvi kazali: 'Mi smo postali dionici njegova posvećenja: daj da u svijetu budemo svjedoci njegova otkupljenja.' Naime, poslije Isusova uskrsnuća, 'blaga vijest' priopćava se po našim životima, riječima i djelima, jer naša je svećenička zadaća danas 'blagovjesnikom biti siromasima, proglasiti sužnjima oslobođenje, vid slijepima, na slobodu putiti potlačene, proglasiti godinu milosti Gospodnje'“, poručio je propovjednik koji je homiliju zaključio time što je podsjetio da je bilo zamišljeno, prije nego što se virus proširio, da misom posvete ulja bude obilježen njegov početak koadjutorske službe.

Uslijedio je obred obnove svećeničkih obećanja koja su svećenici prihvatili na svećeničkom ređenju, a zatim euharistijska služba te blagoslov ulja bolesničkog pomazanja.

Poslije popričesne molitve vrhbosanski nadbiskup pristupio je posveti ulja svete krizme, a koje se koristi kod krštenja, potvrde, ređenja prezbitera i biskupa te kod posvete crkve i oltara.

Euharistijsko slavlje nadbiskup Vinko i nadbiskup koadjutor Tomo završili su Božjim blagoslovom. Uobičajeno je da nakon mise posvete ulja, posvećeno ulje bude podijeljeno nazočnim svećenicima, ali ove godine zbog drugačijih okolnosti, svi svećenici će ulje moći preuzeti u Ordinarijatu.  

Vlč. Marko Stanušić, regens chori sarajevske prvostolnice sviranjem je animirao misno slavlje koje je u izravnom prijenosu komentirao je đakon vlč. Vedran Ćosić.

Podsjećamo kako se misno slavlje posvete ulja i proslava svećeničkog zajedništva, umjesto na Veliki četvrtak, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji slavi redovito na Veliku srijedu kako bi svećenici iz cijele nadbiskupije mogli sudjelovati u što većem broju. Ove godine zbog epidemije koronavirusa misa nije slavljena uz nazočnost naroda i velikog broja svećenika, ali su istu mogli pratiti putem elektronskih medija.