Iako je i 2021. bila pandemijska godina koja je kao takva, osim na zdravlje ljudi, ostavila traga i na ekonomiji, BiH se zasad uspješno bori s globalnim ekonomskim izazovima te je u prošloj godini povećala obujam vanjskotrgovinske razmjene. Podaci su to Vanjskotrgovinske komore BiH koja i u vremenu oporavka ekonomije vidi mnoštvo prilika za bh. ekonomiju, samo ih valja prepoznati i iskoristiti. O statističkim pokazateljima ostvarene vanjskotrgovinske razmjene u prošloj godini, prilikama i mogućnostima razvoja bh. ekonomije u godini na čijem smo početku, u razgovoru za Večernji list BiH govorio je dopredsjednik VTK BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković.
Večernji list: Za koliko je BiH u prošloj godini povećala obujam vanjskotrgovinske razmjene, imamo li razloga za optimizam kad je u pitanju ekonomija, pogotovo imamo li u vidu da smo ušli u još jednu politički kriznu godinu, a politička kriza neizbježno se održava i na ekonomiju?
- Ostavimo li politiku po strani i promatramo ekonomiju isključivo kroz statističke pokazatelje, činjenica je da smo u 2021. imali povećanje obujma vanjskotrgovinske razmjene za 5%, što znači da smo u odnosu na 2020. više uvozili roba i usluga, ali više i izvozili. Povoda za optimizam, barem i blagi, pronalazimo u činjenici da smo u prvih 11 mjeseci prošle godine zabilježili porast izvoza za gotovo 35%, odnosno za 13,5 mlrd. KM. U istom razdoblju uvoz nam je porastao za 26%, odnosno za oko 20 mlrd. KM.
Večernji list: Gdje smo i koje robe najviše izvozili, koji su nam najvažniji vanjskotrgovinski partneri?
- Najveći rast bilježimo u metalskoj i elektroindustriji, izvozu električne energije, proizvodnji namještaja te agroindustrijskom sektoru. Najviše smo izvezli na tržište EU-a i to malo manje od 10 mlrd. KM, što ukazuje na činjenicu da su naše robe dosegle kvalitetu i standarde koje zahtijeva tržište EU-a te je ukupan izvoz na ova tržišta dosegao 73% od ukupnog izvoza iz BiH. Naš glavni trgovinski partner u EU-u po obujmu razmjene i dalje je RH s kojom je obujam razmjene iznosio 4,9 mlrd. KM. Osim Hrvatske, naš najvažniji vanjskotrgovinski partneri ostali su Njemačka, Srbija, Italija, Austrija i Slovenija.
Večernji list: Iako, kako sami kažete, imamo razloga za barem blagi optimizam, prostora za unaprjeđenje obujma razmjene itekako ima. U kojim oblastima i što se radi konkretno kako bi se otklonile prepreke koje imamo u povećanju izvoza određenih roba, ali i pružanju usluga?
- Postoji još niz prepreka kao što je nemogućnost izvoza crvenog mesa na tržište EU-a, konzumnih jaja, a zbog pandemije dobar dio turističkih kapaciteta je neiskorišten. Ako otklanjanju postojećih prepreka pristupimo analitički i strukturalno, uvjeren sam da ćemo ih ne samo otkloniti, već stvoriti i nove prilike, čak i u vremenu pandemije.
Večernji list: Otvaraju li se za BiH u vremenu pandemije nove prilike i koje?
- Prilika ima uvijek, samo ih treba na vrijeme prepoznati i iskoristiti. Jedna od njih je i zastoj u izvozu koji bilježimo u godini maksimalne opterećenosti pandemijom. U pitanju je zastoj u isporuci sirovina i repromaterijala, a samim time i kašnjenju realiziranja ugovorenih obveza prema inozemnim kupcima. Iako se takvo stanje stalno mijenja, i dalje bilježimo kašnjenja u isporuci određenih repromaterijala i roba. Lanci opskrbe i dalje su preopterećeni, "traži se kontejner više", jer proizvođači kupuju veće količine repromaterijala i skladište ih kako ne bi imali ranije opisane zastoje u proizvodnji, a samim time i kašnjenja u isporuci proizvedenih roba. Jer su se kinesko tržište i Kina kao vodeći dobavljač određenih sirovina otvorili nakon pandemije, porasli su zahtjevi za nabavom roba prema tržištu EU-a, a samim time je i povećana proizvodnja unutar EU-a kako bi se stigla pandemijom uzrokovana kašnjenja. Zbog dužine čekanja isporuke određenih roba i materijala, dugotrajnosti u prijevozu, kašnjenju u lancima opskrbe, BiH se pruža prilika te se dio povećanih zahtjeva za dostavom robe i repromaterijala preusmjerava na BiH iz koje se isti mogu dobiti u puno kraćem roku u odnosu na, recimo, Kinu. To okretanje k BiH vidim kao priliku u sadašnjem vremenu pojačane potražnje za repromaterijalima i robom, ali i jednim od razloga povećanja izvoza iz BiH. Bez detaljnih analiza strukture izvezene robe, njezine ne samo kvantitete već i kvalitete, jasno je da je pred nama prilika koju sa sobom nosi svaka kriza.
Večernji list: Od čega ponajviše ovisi koliko ćemo mi tu priliku iskoristiti na najbolji mogući način?
- Ovisi najprije o cjelokupnom državnom aparatu, svim razinama vlasti koje grade i kreiraju poslovno okruženje, a od kojih se očekuje olakšavanje ili uklanjanje administrativnih prepreka, ali i više angažiranja na promidžbi BiH kao zemlje podobne za investiranje, domaćih kao i inozemnih ulagača.
Večernji list: U novu godinu ušli smo s najavom brojnih poskupljenja, prije svega energenata čiji rast cijena u pravilu izaziva lančana poskupljenja svih drugih roba i usluga. Ima li načina da se najavljena poskupljenja ublaže?
- Poskupljenje energenata na svjetskom tržištu, poskupljenje prijevoza roba, dovelo je i do poskupljenja u BiH koji, kako i sami kažete, lančano izazivaju poskupljenje svih roba. Ipak, svakom problemu treba pristupiti analitički i sagledati ga malo dublje te u tom kontekstu tragati za rješenjima.
Prije svega, porast cijene električne energije u enormnim iznosima treba promotriti s aspekta struke, a ne politike te uzeti sve parametre okruženja kao i domaće proizvodnje u obzir. Ako se osvrnemo na Europsku energetsku zajednicu, sporazume koje smo potpisali, količinu proizvedene električne energije, primjerice u BiH, koju smo za prošlu godinu samo u Hrvatsku izvezli u vrijednosti od oko 280 mil KM, te direktive EU-a da se s karbonskom energijom staje do konca 2040., slika postaje drukčija i jasno ukazuje da se već danas energetska strategija BiH mora mijenjati i okretati alternativnim izvorima energije, traženjem novih izvoznih tržišta za ugljen te jačanjem ulaganja u obnovljive izvore energije.
Večernji list: Što VTK radi na tom planu i općenito planu pomoći gospodarstvu s naglaskom na izvoznike čiji ste servis?
- VTK se u proteklom razdoblju okrenuo upravo uočenoj entropiji sustava i usmjeravanju vlastitih aktivnosti s ciljem jasne pomoći gospodarstvu. Aktivno smo radili na digitalizaciji naših usluga, uključivanju u tokove cirkularne ekonomije, odnosno zelenih lanaca energije. Dali smo doprinos otvaranju i traženju novih tržišta, posebno u metalnom i elektrosektoru, kao i povećanju interesa za svjetske investicijske fondove, ali i pomoći turizmu i promoviranju izvoza.
Uključili smo se u procese dekarbonizacije, promoviranju obnovljivih izbora energije (OiE), proizvodnje tekućeg vodika. Pomagali smo i onima koji rade na oplemenjivanju metala i drugih energenata, jačali potražnju za zelenom energijom i proizvodima koji nastaju uporabom zelene energije kako bismo dobili veći izvozni potencijali, posebno na tržište EU-a. Naše uključenje u potporu turizmu, kroz nadgradnju i osuvremenjivanju Vinske ceste Hercegovine, dalo je velike rezultate kao što je promoviranje domaćih proizvoda poput vina i sireva koji su našli svoje mjesto počevši od Salona Žilavke u Trebinju, Blaž vino festa u Međugorju, te velikim aktivnostima grupacije vinara pri VTK u Istanbulu, Zagrebu, Beogradu i Sarajevu.
Večernji list: Za kraj, imamo li razloga za optimizam u 2022. kad je ekonomija BiH u pitanju, hoće li stanovnici ove zemlje moći osjetiti učinke pozitivnih kretanja koje je u prošloj godini zabilježio VTK BiH?
- Blagi optimizam i oporavak gospodarstva ovog trenutka je vrlo varijabilan. Rast cijena uzrokovao je povećano prikupljanje PDV-a, a ono opet rast proračuna na razini entiteta i države. Povećanje proračuna ne smije biti razlogom uspavanosti nego signal za uzbunu i djelovanje na planu ekonomskog oporavka zemlje, odnosno povećanje mora biti iskorišteno za mjere ekonomskog oporavka koje će rezultirati rastom industrijske proizvodnje, a samim time i rastom BDP-a te plaća u realnom i administrativnom sektoru. Iznimno važnim smatram i osiguranje značajnije potpore mladim poduzetnicima kroz mreže startupova, kojima se daju olakšice i bolje prilike za početak poslovanja, ujedno poticanja i razvoj kreativnosti te posljedično na ostanak mladih i ulaganje vlastito uloženih znanja u BiH.
Večernji list: U kojim ekonomskim aktivnostima vidite najveću priliku za zadržavanje mladih u BiH?
- Veći dio gospodarstvenika, a posebice mladih shvatio je da je digitaliziranje i informatizacija brzorastuća grana gospodarstva te da sve ozbiljne kompanije moraju proći tu tranziciju. Tu do izražaja dolazi "domaća pamet". Dapače, tu su i veliki infrastrukturni projekti, povezanost BiH sa zemljama okruženja, no ujedno i potpora sektoru prijevoza, kako bi umanjenje određenih administrativnih davanja usmjerili u bolje plaćenog vozača, koji uskoro postaje deficitarna radna snaga.
U proteklom pandemijskom vremenu uvjerili smo se da čine operativni temelj opskrbe BiH svim potrebnim robama i repromaterijalima. Neki su to od modela kojim bi vlasti u BiH mogle u značajnoj mjeri ubrzati rast ekonomije, zaustaviti odlazak mladih i poboljšati životni standard svih stanovnika ove zemlje. •
