- Sjetit ćete se da smo mi iz struke, koji pratimo ovu materiju, a osobno sam vama rekao na početku pandemije i kad smo postali svjesni da će se kriza iz zdravstvenog sektora uvelike proširiti na ekonomiju, da uopće nije problem zaduženje, nego je problem ako taj novac ode na pogrešno mjesto. Vi se zadužite, pomognete gospodarstvu i problema nema jer će tako proračun preživjeti i neće biti tolikih posljedica – priča u uvodu razgovora za Večernji list makroekonomski analitičar Faruk Hadžić o najavi novog angažmana s MMF-om. Koliki će taj kredit biti, zasad se uglavnom nagađa, 750 milijuna eura, milijarda eura ili milijarda i 400 milijuna eura. Tvrdi se da će novac biti iskorišten za ublažavanje posljedica drugog vala pandemije koronavirusa, za poboljšanje kvalitete života građana u ovom vremenu, podršku ekonomskom oporavku u 2021. godini, uz očuvanje makroekonomske stabilnosti, stabilnosti valutnog odbora i održivosti duga... Međutim, sve te najave zasad izgledaju dosta misteriozno jer činjenica je da se BiH ni od prvog vala korone nije oporavila i da je “lockdown” ostavio posljedice koje ćemo još dugo osjećati.
Saniranje proračunskih rupa
- Taj kredit što se najavljuje, mi ne znamo ništa o tome niti politika što konkretno govori. Evo, ako uzmemo u obzir tu najveću brojku od milijardu i 400 milijuna KM. Zašto baš toliko? Zašto ne dvije milijarde KM? Vidite, točno se zna da treba neki novac, ali ne zna se kako će konkretno biti utrošen. Potrebno je napraviti cijeli jedan niz analiza da se zna gdje će svaka marka otići. Ako se opet zadužujemo da se saniraju proračunske rupe, onda je to unaprijed bačen novac. Svaki kredit, ta pomoć od MMF-a, od EBRD-a ili od fondova, svaka marka mora imati namjenu. Ako ide reforma poreznog sustava, onda se mora znati i reći da ćemo imati funkcionalnu ekonomiju. Sve drugo je bačen novac jer svi vidimo da je kriza pa se postavlja i pitanje tko će taj novac vratiti. I nije problem u visini iznosa nego u jasnoj namjeni. Taman da nas zadužuju za 10 KM, problem je ako ne znamo namjenu tih 10 KM - govori nam Hadžić. Ističe da bi najbolje bilo da vlast počne s provedbom reformi i kad napravi neku stvar, da tek onda dobije novac, upravo zbog kontrole tog novca. Na kraju prošle godine ukupan dug BiH iznosio je 11,20 milijardi KM. Podsjećamo Hadžića na 2016. godinu kad je MMF bio odobrio milijardu KM zaduženja BiH, pa je onda povukao novac jer se reforme nisu provodile. - Sad više nego ikad strane financijske institucije imaju tu neku polugu da mogu postavljati konkretnije uvjete s obzirom na dubinu ekonomske krize i sada će se detaljno morati pratiti kamo ide svaka marka. Jer financirati državu kojoj velikom brzinom pada BDP, to neće nitko raditi i lako je povući novac. Mi sada iz nekog niskog ulazimo u viši rang zaduženja, zato mora postojati mehanizam o tome kako se troši novac. Reforme se moraju provesti od sustava javnih nabava, on više ne smije biti prisutan u domaćim institucijama jer se tu pokazalo kako su se sklapali dogovori i kako se naš novac trošio, a kamoli strani - ističe Hadžić. Naveo je i neke od mjera koja se mogu poduzeti. - Mi moramo povećati učinkovitost javnih poduzeća i napraviti kompletnu reviziju istih, vidjeti koga se i zašto zapošljavalo i ispraviti sve neregularnosti, ako ih je bilo. Važno je smanjiti administrativni kapacitet u javnim poduzećima, ali i povećati njihovu učinkovitost uvođenjem profesionalaca koji će povećati produktivnost - ističe Hadžić. Ona poduzeća koja ne funkcioniraju, prema njegovim riječima, potrebno je privatizirati. - Ne trebamo bježati od toga. Da ne bismo stvarali veće gubitke, onda dajmo nekom tko će znati time upravljati - kaže nam.
Ozbiljan rast ranijih godina
Pitali smo ga za usporedbu ove krize s onom iz 2008. - Ova kriza puno je složenija zbog nekoliko aspekata. Ako gledamo samo na osnovi pada BDP-a na osnovi sadašnjeg trenutka, to je oko 6,5 posto, a nikad nismo imali tako velik pad. Iako, mora se priznati, mi nikad nismo imali ovakve stope ekonomskog rasta ni prije dolaska pandemije. Sjetit ćete se, struka je ranije upozoravala da mi svake godine moramo imati rast ako želimo napredovati. Ova kriza već nas je vratila po brojkama negdje između 2016. i 2017., a pitanje je što će biti idućih godina. Reakcija je trebala biti žustrija, a u nekim slučajevima potpuno je izostala. Što će biti u slučaju novog zatvaranja, novog nedolaska turista iduće godine, jesmo li proizveli dovoljne količine hrane ako se zabrani uvoz - navodi Hadžić mnoga neodgovorena pitanja. I za kraj ostavlja možda i najozbiljniju činjenicu ove krize, a to je da nas neće imati tko iz nje izvući: - Imamo daleko stariju populaciju nego 2008. godine. Pogledajte koliko se ljudi od tada iselilo i nama je prostor sužen te će to sve zahtijevati puno više vremena za oporavak nego u ranijoj krizi - završava ovaj makroekonomski analitičar razgovor za Večernjak.
BiH, jasno je, mora pronaći odgovor za krizu prouzročenu pandemijom koronavirusa i strane milijarde preusmjeravati u korjenite reforme, u protivnom, obični narod više neće moći spašavati zemlju koja nema viziju dugoročnog napretka i pitanje je što će se onda dogoditi.•
