Sve je izglednije da će Hrvatska već 1. siječnja 2023. uvesti euro, a to znači da nas kao potrošače već iduće godine očekuju stanovite promjene i prilagodbe. Tako već iduće ljeto počinje dvojno iskazivanje cijena, kako bismo se kroz drugu polovicu godine mogli priviknuti na cijene iskazane u eurima, po najvjerojatnijem tzv. fiksnom tečaju konverzije 7,5345 kune za euro. U trenutku same konverzije, odnosno službenog ulaska u eurozonu, automatski će se iz kuna u eure, po istom tom tečaju, pretvoriti štednja i krediti građana u banci, piše Novi list.
U Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom naime stoji da će se “sva kunska sredstva na tekućim, žiroračunima i štednim računima u bankama pretvoriti u eure na dan uvođenja eura prema fiksnom tečaju konverzije”. Očekuje se, uoči tog trenutka, i znatan priljev kuna u bankarski sustav jer se pretpostavlja da će ih građani izvlačiti iz kućnih zaliha kako bi si olakšali taj prijelaz, odnosno osigurali si automatsku konverziju. Isto vrijedi i za kredite, odnosno, kako se navodi u Planu, “od dana uvođenja eura svi krediti nominirani u kunama i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima, pri čemu će se iznosi iskazani u kunama u kunskim kreditima preračunavati u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije”.
Dakle, u trenutku prelaska na euro svi kunski krediti isto “postaju” eurski, odnosno preračunat će se u eure, bez ikakve naknade, no malo zanimljivija je priča s kamatama. Ako je ugovorena kamata fiksna, ona ostaje ista, a ako je varijabilna, odnosno promjenjiva, onda će “postojeći parametri biti dodatno modificirani, što će biti regulirano zakonom o euru”. Pritom se, navodi se, “financijski položaj dužnika neće smjeti pogoršati, a troškove povezane s eventualnom izmjenom ugovora o kreditu neće snositi klijenti banaka, već će ih snositi banke.”
Zakon o euru
U HNB-u podsjećaju da je u Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom detaljno pojašnjeno na koji će se način provesti konverzija kunskih kredita i depozita, uključujući i pitanje kamatnih stopa. Svi ti elementi, vele, bit će ugrađeni i u zakon kojim će se regulirati uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.
– Dužnik se neće smjeti naći u nepovoljnijem položaju nego što bi bio da nije došlo do uvođenja eura. Drugim riječima, kamatna stopa ostat će ista ili će se neznatno smanjiti, kazali su iz HNB-a za Novi list.
– Kako bi se izbjeglo da nakon takve prilagodbe promjenjivog parametra ukupna kamatna stopa koju plaća dužnik poraste, zakonom će biti propisano da su banke eventualni porast promjenjivog parametra dužne kompenzirati smanjenjem fiksne marže, dodaju u središnjoj banci.
Kažu i da će “prilagodba promjenjivog parametra biti nužna i kod kredita ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu gdje je kao promjenjivi parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kunama, kao i kod kredita gdje je kao parametar korišten “stari” eurski NRS (koji odražava samo trošak izvora financiranja koji su originalno bili nominirani u eurima, a ne i trošak kunskih izvora koji su konvertirani u eure). Sličan pristup, tumače u HNB-u, odnosi se i na konverziju štednih depozita u kunama. Na dan uvođenja eura kunski depoziti konvertirat će se u eure po fiksnom tečaju konverzije, zaključuju u HNB-u.
U Nacionalnom planu zamjene kune eurom detaljno je opisan tijek procesa zamjene valute, koji se dijeli na pripremno razdoblje, razdoblje dvojnog optjecaja i razdoblje nakon završetka dvojnog optjecaja. Ta tri razdoblja obuhvaćaju ukupno godinu i pol dana – odnosno pripreme koje počinju pola godine prije službenog uvođenja valute te još cijelu godinu svojevrsnih prilagodbi nakon što euro postane zakonsko sredstvo plaćanja. Dakle, ako bi se potvrdilo da u eurozonu ulazimo 1. siječnja 2023., sve ove aktivnosti krenule bi negdje već u srpnju 2022., te se, nakon konverzije početkom 2023., nastavile još cijelu tu godinu.
Dva tjedna nakon uvođenja eura završava razdoblje dvojnog optjecaja i euro postaje jedino zakonsko sredstvo plaćanja i službena valuta u Republici Hrvatskoj.
Razdoblje nakon završetka dvojnog optjecaja podrazumijeva da šest mjeseci nakon uvođenja eura Fina i Hrvatska pošta prestaju pružati uslugu zamjene gotovog novca. Tada završava razdoblje u kojemu su građani mogli mijenjati gotov novac u bankama bez naknade te počinje razdoblje od sljedećih šest mjeseci tijekom kojeg banke imaju pravo zaračunavati naknadu za uslugu zamjene gotovog novca. Godinu dana, odnosno 12 mjeseci nakon uvođenja eura banke u potpunosti prestaju pružati uslugu zamjene gotovog novca. Zamjena gotovog novca moguća je samo kod HNB-a, koji će to činiti bez naknade, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovani novac do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Tada, dakle godinu dana po uvođenju eura, završava i razdoblje obveznoga dvojnog iskazivanja cijena.
