Svake četiri godine ljudi u općinama i gradovima biraju svoje predstavnike u mjesnim zajednicama (MZ-ovi) koji volonterski višim razinama vlasti u lokalnim zajednicama prezentiraju probleme koji muče građane. No, njihova uloga još nije toliko velika koliko je u razvijenijim državama u kojima se sluša glas svakog vijećnika. Ali pomaka ima. Tome je itekako pridonio projekt “Jačanje uloge mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini” koji provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) BiH. To je zajednički projekt Vlade Švicarske i Švedske, koji provodi UNDP BiH u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, Federalnim ministarstvom pravde, Vladom Brčko distrikta BiH i entitetskim savezima općina i gradova, piše Večernji list BiH.
Ojačan kapacitet rukovodstva
- Projekt ove godine obilježava šestu godišnjicu postojanja, a trenutačno je u tijeku druga faza projekta koja traje do ožujka 2024., a kojom je cilj poboljšati kvalitetu života građana i građanki BiH putem osnaženih, rodno osviještenih MZ-ova koji omogućavaju aktivno uključivanje građana i građanki u javni život, zalažu se za rad lokalnih samouprava fokusiranih na ljude i pospješuju demokraciju na lokalnoj razini. Projekt se trenutačno provodi u 41 općini i gradu te 199 mjesnih zajednica na razini BiH. U UNDP-ju za Večernji list govore koliko su MZ-ovi napredovali otkad se ovaj program UN-a uključio u njihovo osnaživanje. - Tijekom provedbe projekta “Jačanje uloge mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini”, u 136 mjesnih zajednica u 24 partnerske općine i grada obnovljene su i tehnički opremljene prostorije koje mjesne zajednice koriste, a kroz niz obuka ojačan je kapacitet rukovodstva i relevantnog osoblja MZ-ova. Također, financijski su podržani projekti koje su građani i građanke u partnerskim mjesnim zajednicama definirali kao prioritetne, a koje su realizirali u suradnji s općinama i organizacijama civilnog društva. Važno je naglasiti napredak u sudjelovanju građana i građanki u odlučivanju, obostranoj komunikaciji i suradnji s općinskim i gradskim institucijama, osmišljavanju i realizaciji projekata, suradnji s organizacijama civilnog društva te, općenito, poboljšanom aktivizmu građanki i građana u partnerskim MZ-ovima – pričaju za Večernji list. Ističu i da je projekt zabilježio niz vrijednih rezultata posljednjih godina, od predstavljanja nove vizije MZ-ova i njezina prihvaćanja od općina, gradova i mjesnih zajednica te relevantnih domaćih institucija vlasti, preko 322 realizirana projekta u mjesnim zajednicama koja su obuhvatila 936.322 građanina i građanke, 124 obuke koje su uključile 4728 osoba u MZ-ovima do unaprijeđenih zakonskih i regulatornih rješenja koja se odnose na rad i funkcioniranje mjesnih zajednica.
Nedovoljna razina komunikacije
Navode i koji su problemi u funkcioniranju MZ-ova u BiH. - Širok je spektar problema funkcioniranja mjesnih zajednica. Nedovoljna je razina komunikacije između stanovništva i lokalnih vlasti, a razina ovlasti i uloge mjesnih zajednica pri odlučivanju o potrebama ljudi je limitirana. Kada je u pitanju sudjelovanje građana i građanki, ostaje problem velike nezainteresiranosti, apatije i demotivacije da se uključe u rad mjesnih zajednica, što je u određenoj mjeri i refleksija nepovjerljivosti prema samom procesu odlučivanja. Odlazak stanovništva, posebno mladih, bitno utječe na ulogu i jačanje mjesnih zajednica, ali i općina i gradova. Kao jedan od najvažnijih problema tu je i pad u iznosu financiranja prioritetnih projekata i lokalnog razvoja u MZ-ovima koji se u posljednje vrijeme bilježi zbog usmjeravanja financiranja općina i gradova k saniranju posljedica prouzročenih pandemijom COVID-19 – kažu za Večernji list u UNDP-ju. Za kraj su kazali i koji su planovi za budućnost.
- Projekt nastoji kroz svoje aktivnosti uspostavljene dobre prakse rada MZ-ova, kao i stečena znanja i iskustva, prenijeti u što većem broju na MZ-ove BiH. To bi se postiglo uspostavljanjem određenih standarda i metodologije rada mjesnih zajednica na razini općina i gradova (a koji bi se onda prenijeli na sve mjesne zajednice u danoj općini ili gradu). Tu bi glavnu ulogu imale osposobljene, odnosno projektom ojačane općine i gradovi koje taj prijenos znanja mogu realizirati i financijski podržati. Time bi se omasovio i ujednačio pristup rasta i osnaživanja MZ-ova koji je započeo projektom – kazali su za Večernjak u UNDP-ju.•
