Ratni zločini i razaranja, uz nekažnjavanje nalogodavaca, poslijeratna ubojstva i napadi na povratnike te najnoviji primjeri manipuliranja imovinom u vlasništvu Hrvata rezultirali su dugogodišnjim trendom pada broja hrvatskih povratnika u klišanski kraj, piše Večernji list BiH.
Kako oživiti proces povratka u dolinu Neretvice, uz pokazanu volju i želju za povratkom, bila je tema razgovora predsjedatelja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislava Martinovića i don Marina Marića, župnika župa Obri i Solakova Kula, za Martinovićeva posjeta Kostajnici.
Neprocesuirani zločini
Kako ga je izvijestio don Marin, u trima župama koje pripadaju Klisu - Žitače, Solakova Kula i Obri - od prijeratnih devet tisuća vjernika katolika, živi ih tek 110, a sve kao rezultat proteklih ratnih događanja i neprocesuiranih ratnih zločina koji su se ondje dogodili. Uz sigurnost povratnika, koja je na prvom mjestu, važni su i infrastrukturni projekti kojima se stvaraju uvjeti za normalan život.
- Mnogi prijeratni stanovnici klišanskog kraja rado bi se vratili na svoje. Osim volje, za to im je potreban osjećaj sigurnosti koji je nepovratno nestao nakon trostrukog ubojstva obitelji Anđelić. Do te 2002. godine imali smo 650 povratnika u ovaj kraj, a od tada je broj povratnika u stalnom padu. Također, potrebno je mnogo više interesa i ulaganja u infrastrukturu, obnovu cesta, postavljanje rasvjete i ostalih projekata koji su u drugim naseljima Konjica uglavnom realizirani. Mislim da volju ljudi za povratkom života u ovaj kraj treba iskoristiti i tako rasplamsati vatru na nekadašnjim ognjištima koju danas malobrojni tek održavaju - kazao je don Marin Marić, župnik u župama Solakova Kula i Obri.
Nakon što ga je domaćin upoznao sa životom malobrojnih povratnika u klišanski kraj, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović jednom je od mjesnih župnika uputio punu potporu u nastojanjima da se ovaj kraj oživi te da se u njega vrate svi oni koji žele povratak u svoja prijeratna mjesta stanovanja.
- Nažalost, vrlo je malo Hrvata danas u Konjicu, tek 650 od prijeratnih više od 11,5 tisuća. Dramatično je smanjen i broj Srba koji tu žive. Ne možemo nikako biti zadovoljni ovakvim stanjem i tu se treba pokazati volja, ponajprije vlasti Grada Konjica, da se ovo stanje mijenja u pozitivnom smjeru. Mislim da moramo ići u smjeru podrške onima koji se žele vratiti, prije svega, pobrinuti se da se osjećaju sigurno, da se ne manipulira ni na koji način njihovom imovinom kao što se, nažalost, ovih dana događa sa slučajem obitelji Trlin. Žurno je potrebno poduzeti mjere da se u ovim mjestima poboljša sigurnosni ambijent, kao i potrebna infrastruktura za pristojan i ugodan život. To treba biti zadaća svih nas koji obnašamo dužnosti u vlasti, od gradske, županijske do federalne. Pomažući povratnicima u ovaj kraj svi zajedno u jednoj sinergiji trebamo graditi suživot na ovim prostorima - kazao je Martinović nakon boravka u Kostajnici.
Zločin iz mržnje
Za posjeta ovom mjestu Martinović je obišao i filijalnu crkvu u kojoj se nalazi i posveta obitelji Anđelić - Anđelku, Mari i Zorki, žrtvama zločina iz mržnje počinjenog prije više od 20 godina. Sve tragove mržnje može i treba izbrisati vjera koja je duboko ukorijenjena u narod ovoga kraja, ljubav prema rodnom kraju i želja za obnovom života uz potporu onih kojima je zadaća prepoznati njihova nastojanja i pomoći im u osiguranju uvjeta za normalan život, zaključili su don Marin Marić, župnik povratničkih župa Obri i Solakova Kula, i predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović.
