Traži se dogovor

Michel u misiji izborne reforme u BiH i kandidacijskog statusa za EU

20.05.2022.
u 15:20

Hrvatski premijer smatra da se Hrvatima u BiH ne može pomoći politikom predsjednika Zorana Milanovića, koji zagovara blokadu prijma Švedske i Finske u NATO, oko Izbornog zakona

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel danas stiže u Bosnu i Hercegovinu s glavnim naglaskom na poticaj postizanja svojevrsnog džentlmenskog dogovora o izbornoj reformi, a posjet je dio širega plana jer podržava ideju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o stvaranju Europske geopolitičke zajednice, piše Večernji list BiH. To za zemlje zapadnog Balkana podrazumijeva i njihovo postupno uključivanje zemalja u pojedine sektorske politike EU-a, sukladno njihovu napretku u procesu pristupanja. Bila bi to modificirana verzije približavanja zemalja Balkana EU, čime bi i prije pristupanja u punopravno članstvo Europske unije mogle "doživjeti" povlastice toga članstva. No, BiH je specifičnija od svih drugih zemalja zapadnog Balkana jer se suočava sa separatističkim potezima srpske te hegemonističkim bošnjačke strane.

Uspjeh na Vijeću EU-a

Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković jučer je rekao kako je dolazak Michela zapravo njegova zasluga, smatrajući da predsjednik Zoran Milanović ne radi u interesu Hrvata u BiH. - Prva Milanovićeva teza je protiv NATO-a, druga teza su Hrvati u BiH. Hoće li njegova inicijativa pomoći Hrvatima u BiH ili će im odmoći? Naša Vlada i diplomacija, za razliku od njega, učinila je gigantske korake kako bi se emancipiralo pitanje Izbornog zakona i prava Hrvata u BiH. Ja tu temu pratim godinama iz različitih uloga i uspoređujem naš angažman u odnosu na njega sada dok je predsjednik, ali još više i prije, kao predsjednika Vlade. Ne vidim da je kao premijer dizao ovu temu. U njegovo vrijeme nije bilo zaključka Europskog vijeća o BiH kao što imamo prije dva mjeseca na moju inicijativu, zahvaljujući kojem ćemo svjedočiti posjetu BiH predsjednika Europskog vijeća. Ako neki akteri među hrvatskim strankama u BiH misle da će im prijetnje blokadom pomoći, nisu u pravu. Milanović ovo radi kako bi naštetio politički HDZ-u u Hrvatskoj i u BiH - rekao je jučer Plenković. Dodao je kako smatra pogrešnim za Hrvate u BiH ucjenjivati članstvo Švedske i Finske u NATO savez izmjenom Izbornog zakona u BiH. - Ovime šalje poruku protiv svih članica NATO-a, da u ovom trenutku staje u interese neširenja NATO-a i interese Rusije. Ovo su, po mom sudu, jako nesmotrene akcije. Rješenje za problem Hrvata u BiH može se ostvariti jedino dogovorom aktera u BiH, prvenstveno s Bošnjacima, ili uz potporu međunarodne zajednice, a ne "ekshibicionizmom" predsjednika države koji zlorabi tamošnje Hrvate - rekao je ranije Plenković. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović je pak uoči posjeta Michela BiH izjavio da o bošnjačkim političarima ovisi postizanje dogovora o izbornoj reformi uz posredovanje dužnosnika Europske unije. To je, tvrdi Čović, i uvjet da BiH dobije kandidacijski status. - Vidjet ćemo može li se s najviše europske razine motivirati bošnjačke predstavnike da promijene stav oko zadržavanja status quo u BiH, a čime žele provesti svoje strateške projekte - rekao je Čović. Čović ističe kako bi dogovor o izbornoj reformi bitno relaksirao odnose dvaju naroda i spriječio nove krize. - Ako bude sreće da se dogovorimo, bit će puno lakše provesti izborni rezultat i riješit ćemo se pritisaka i tenzija koji postoje te se kroz naše djelovanje mora amortizirati ovaj udar - rekao je.

Kandidacijski status za EU

Po njegovim riječima, Bosna i Hercegovina zaslužuje dobiti kandidacijski status za članstvo u EU ako provede izbornu reformu. - Ima smisla kandidacijski status za BiH u paketu s Izbornim zakonom. Ako bi se u paketu s Ukrajinom otvarao taj proces kandidacijskog statusa, onda bi tu trebala biti i BiH - istaknuo je čelnik HNS-a BiH. Očekuje se da bi se za vrijeme posjeta predsjednika Europskog vijeća političarima u BiH mogao ponuditi svojevrsni džentlmenski dogovor kako bi se izbjegla eskalacija krize nakon sljedećih izbora u slučaju da ključne bošnjačke stranke odustanu od preglasavanja Hrvata, bilo da je u pitanju mjesto člana Predsjedništva BiH ili pak federalni Dom naroda. Ako bi se takav scenarij izbjegao, postojali bi ozbiljni izgledi da hrvatska i bošnjačka strana dogovore izmjene Izbornog zakona, stabiliziraju BiH i ubrzaju europski put zemlje. U suprotnom, nastavit će svojevrstan rat iscrpljivanja i svi će biti gubitnici.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije